DORH krenuo protiv Aladrovića: Od Vlade traži da mu skine imunitet, doznajemo zbog čega

Državno odvjetništvo, kako doznaje Jutarnji, poslalo je Vladi zahtjev za skidanje imuniteta ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti.

Kako bi se mogla uopće otvoriti istraga za kazneno djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do pet godina, DORH od Vlade mora tražiti suglasnost da se pokrene kazneni postupak. To nije bio slučaj sa sad već bivšim ministrom Darkom Horvatom ni s potpredsjednikom Vlade Borisom Miloševićem koji je već dobio i rješenje o istrazi jer je osumnjičen za kazneno djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora veća od pet godina, pa se za njega ni ne treba tražiti skidanje imuniteta.

- Vlada je zaprimila zahtjev za skidanje imuniteta ministru Josipu Aladroviću, a radi pokretanja postupka za djelo za koje je propisana kazna zatvora do 5 godina. Nakon što prouči zahtjev, Vlada će o istome odlučiti, kratko su komentirali u Banskim dvorima.

Horvatov nasljednik

Odluka bi se mogla donijeti idući tjedan, nakon što se riješi pitanje novog ministra graditeljstva koji bi trebao zamijeniti uhićenog Darka Horvata, a ovaj tjedan premijeru je u fokusu bio i odgovor Hrvatske na rusku agresiju na Ukrajinu, pa je ova pitanja, koja opterećuju Vladu, očito ostavio za drugi tjedan. Teško bi Plenković mogao braniti poziciju u kojoj bi eventualno odbio zahtjev DORH-a za pokretanje postupka protiv Aladrovića, posebice što nam svi izvori posljednjih dana govore da je ministar rada spreman i na ostavku ako se otvori istraga. I sam Aladrović je, koji se ne smatra krivim za ono što mu se stavlja na teret, nedavno za Jutarnji rekao kako je njegov mandat u svakom trenutku na raspolaganju predsjedniku Vlade.

Aladrovića još uvijek nitko iz DORH-a nije pozvao na razgovor, a to se očito očekuje nakon što se pokrene istraga, odnosno nakon što Vlada da suglasnost da se pokrene postupak i njegov odvjetnik dobije rješenje o otvaranju istrage.

Aladrović, kažu nam izvori, sasvim sigurno neće biti teret Vladi, ali neće ni napraviti bilo kakav jednostrani potez bez konzultiranja s predsjednikom Vlade.

Iz dokaznog materijala koji su istražitelji prikupili tijekom izvida, podsjetimo, proizlazi sumnja da je Aladrović 2018. i 2019. kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pogodovao pri zapošljavanju dviju ženskih osoba u HZMO-u. Navodno je to činio na traženje drugih osoba, koje bi također mogle biti obuhvaćene ovim drugim krakom istrage. Istražitelji su, kako doznajemo, označili Darka Horvata i njegovu bivšu pomoćnicu iz Ministarstva gospodarstva Anu Mandac, ali i gradonačelnika Županje Damira Juzbašića, kao osobe koje su od Aladrovića tražile da "izađe ususret" njihovim kandidatkinjama za posao.

U oba slučaja sve se odigralo na gotovo identičan način. U jednom slučaju navodno je Juzbašić preko Ane Mandac urgirao kod Aladrovića da pomogne P. P. na natječaju za radno mjesto u HZMO-u koncem 2018. Prema sumnjama istražitelja, Aladrović je toj kandidatkinji unaprijed dostavio pitanja za testiranje, pa je ona na pisanom testu imala maksimalan broj bodova i dobila stalni posao samostalnog upravnog referenta vježbenika u HZMO-u.

U drugom slučaju, za zapošljavanje L. S. bio je osobno zainteresiran Darko Horvat, koji je, kako se sumnja, preko Ane Mandac također tražio od Aladrovića da ju "pogura" na natječaju. Istražitelji sumnjaju da je Aladrović i njoj dostavio zadatke za predstojeće testiranje. S obzirom na to da je dobila posao samostalnog referenta "samo" na određeno vrijeme, sve su navodno ponovili na sljedećem natječaju kada je dobila stalan posao na spomenutom radnom mjestu.

Ove dvije osobe, kažu sugovornici iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, aplicirale su za početničke pozicije u strukturi HZMO-a, a riječ je o radnim mjestima za samostalnog upravnog referenta i u drugom slučaju vježbenice. Za ta radna mjesta predviđeni su najniži koeficijenti, što znači da je krajnja neto plaća iznosila neznatno iznad 5000 kuna, odnosno u slučaju vježbenice 85 posto od tog iznosa.

Obje osobe napustile su sustav, odnosno više ne rade u HZMO-u. Pritom je jedna osoba – vježbenica u HZMO – brzo sama dala otkaz i na vlastiti zahtjev otišla na novo radno mjesto u HŽ Infrastrukturu. Riječ je o trgovačkom društvu pa nije bilo premještaja između službi, dok je druga nakon godinu dana otišla u Ministarstvo gospodarstva gdje je na običnoj službeničkoj poziciji. Plaća joj je nešto iznad 6500 kuna.

Pravomoćna presuda

Radimir Čačić, HDZ-ov koalicijski partner i predsjednik Reformista, kaže kako je njihova pozicija takva da neće podržavati Vladu ako se podigne optužnica protiv Aladrovića ili Miloševića, a do toga može proći i nekoliko mjeseci, ali da je pitanje premijera hoće li on procijeniti da su Aladrović i Milošević teret za Vladu i hoće li ih i kada smijeniti.

- Kada se potvrdi optužnica, mi izlazimo iz Vlade. A hoće li premijer prije toga poduzeti neke korake, to će on procijeniti. To je njegova obveza i njegova odgovornost – kaže Čačić.

Predsjednik Reformista i prije je govorio kako to vjerojatno neće biti trenutak donošenja pravomoćne presude.

- Premijer će procijeniti u kojem trenutku u toj vagi potrebe za očuvanjem kredibiliteta Vlade i njegova osobnog te činjenice da se razvija istraga i do koje razine, treba reagirati - zaključuje Čačić.