DOSSIER CRVENI KRIŽ Imaju čak 13 HDZ-ovaca u vrhu organizacije i nekretnine teške 150 milijuna kn

ZAGREB - Trebate prostor za edukaciju?

Funkcionalan?

Udoban?

Moderan?

Povoljan?

Dođite u Orahovicu, gradić po mjeri slavonskog čovjeka.

Ovdje ćete naći zgradu s grijanim bazenom 17 puta 8 metara, hidromasažu, saunu i sunčalište.

Tu su i sportski tereni, moderna kuhinja sa slavonskom prehranom, jedno odmaralište i pogled na obronke Papuka i Krndije.

Baš kao u žurnalu.

Jedino što oglas nije skinut sa stranica kakve turističke agencije, nego se upravo tako rekla­mira velebni sportsko-rekreacijski centar osječkoga Crvenog križa u Orahovici.

Je li Crveni križ postao politička organizacija?

Riječ je o podružnici humanitarne organizacije Hrvatski crveni križ o kojoj javnost bruji otkako su strahovite poplave uništile dobar dio Slavonije, posebno Gunju, a čelnici ove organizacije, optužuju ih mnogi, zakazali isplatiti humanitarnu pomoć, 60-ak milijuna kuna koje je Hrvatska nesebično prikupljala.

Kažu – novac je na računu, siguran, i k tome oročen, jedino je netko zakazao u prikupljanju imena ljudi kojima pomoć treba biti isplaćena, a to valjda nije bila dužnost Crvenoga križa.

Ipak, bio je to dobar povod istražiti poslovanje ove neprofitne udruge oko čijeg se rada sada lome koplja i za koju mnogi sumnjaju da ima daleko više nego što bi kao neprofitna organizacija trebala imati.

To je, nažalost, teško provjerljivo.

Hrvatski crveni križ kao neproftina udruga i dalje nije dužan podnositi godišnja i financijska izvješća, a Državna revizija, potvrdili su nam to, tamo je posljednji uviđaj napravila za davnu 1998. i 1999. godinu.

Tada je Hrvatski crveni križ godišnje ostvarivao prihode od 25,6 milijuna kuna, imali su 48 zaposlenika, a iz proračuna su dobivali 1,9 milijuna kuna.

Situacija se do danas bitno izmijenila.

Prema podacima koje je Globus dobio iz Ureda za udruge, Hrvatski crveni križ u 2013. imao je prihode od 34,6 milijuna kuna, od čega je 13,5 milijuna stiglo na osnovi posebnih propisa iz proračuna, 7 milijuna od stranih donacija, a 10,5 milijuna lani je zaradio na tržištu.

Koliki je to novac za jednu neprofitnu, i k tome humanitarnu organizaciju, najbolje govori činjenica da se Hrvatski crveni križ našao na popisu deset udruga s najvećim godišnjim prihodima zbog kojih je Ministarstvo financija odlučilo izmijeniti Uredbu o njegovu računovodstvu, a poslovanje napraviti transparentnijim.

Financijsko izvješće Drugim riječima, Hrvatski crveni križ od sljedeće godine bit će jedna od udruga koja će morati objavljivati financijska izvješća i ne bi trebalo više biti prijepora oko njihova poslovanja.

Ljestvicu najbogatijih udruga HCK dijeli s organizacijama kao što su recimo GNK Dinamo, zatim Hrvatski nogometni savez, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski autoklub, Hrvatski skijaški savez, Zagrebački športski savez.

Ako to nije bilo dovoljno, HCK je mjesto pronašao na još jednoj ljestvici: onoj udruga koje su od pružanja usluga zaradile više od 10 milijuna kuna, što znači da su poslovale na tržištu, a onda ostvarile i profit.

I na ovoj ljestvici, kao i na prethodnoj, HCK zauzima deveto mjesto (na listi su i Dinamo i HNS), ali dospjela je ovdje i HCK-ova podružnica, Gradsko društvo crvenoga križa Zagreb koje je od pružanja usluga također uprihodilo 10,5 milijuna kuna.

Poslovanje gradskih i županijskih organizacija nije vidljvo iz podataka o poslovanju Hrvatskog crvenog križa jer te podružnice imaju status zasebnih pravnih osoba.

To zapravo znači da se i one financiraju iz proračuna lokalnih samouprava te posebnih izvora financiranja, pa se godišnji troškovi za funkcioniranje Crvenoga križa penju na puno više od 35 milijuna kuna, koliko iznose troškovi središnjega ureda organizacije.

Zagrebačka je organizacija lani uprihodila 23,2 milijuna kuna, splitska 2,9 milijuna, riječko društvo imalo je budžet od 6,3 milijuna, osječko 6,9, ono u Županji 3,5 milijuna kuna.

Zajedno sa središnjim uredom ovih je pet organizacija lani uprihodilo 77 milijuna kuna, što su prihodi kakvim se danas ponose neke profitabilnije domaće kompanije.

Toliko je otprilike lani uprihodila tvrtka Jan Spider Grupa iz Pitomače, najveći domaći izvoznik kamilice, a čija je vlasnica Jasna Nemčević ove godine dobila priznanje za poduzetnicu godine.

Velik je i broj zaposlenih kad gledamo organizaciju u cijelosti.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA