DOZNAJEMO DETALJE SA SASTANKA DVOJICE NAJMOĆNIJIH POLITIČARA U HRVATSKOJ Država će otkupiti udjele od Grada u APIS-u, gradit će se dugoočekivani most

Država će za 138 milijuna kuna otkupiti udjele od Grada Zagreba u tvrtki APIS IT, u kojoj je sada podijeljeno vlasništvo (51 posto država, 49 posto Grad), pokrenut će se i postupak financiranja brze željeznice do Zračne luke “Franjo Tuđman”, nabavit će se 60 novih niskopodnih tramvaja, projekt Nacionalne dječje bolnice u Blatu ide dalje, a novcem iz fondova EU, osim bolnice, željeznice i tramvaja, gradit će se i dugoočekivani Jarunski most.

Ovo su najznačajniji zajednički projekti Grada Zagreba i Vlade koji su dogovoreni i najbliži su realizaciji, doznajemo od više sugovornika s jučerašnjeg sastanka u Banskim dvorima između premijera Andreja Plenkovića i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

Na sastanku koji je potrajao više sati razgovaralo se i o nekim drugim zajedničkim projektima, poput Imunološkog zavoda, o sudbini prostora Gredelja te davno najavljenom Zagrebu na Savi, ali oni ipak nisu u nekoj fazi dovršenosti i o njima će se morati još razgovarati.

Drže većinu

S druge strane, govore nam sugovornici, iako se na službenom sastanku nisu previše otvarale teme koje su politički najvažnije za premijera i zagrebačkoga gradonačelnika, poput donošenja državnog proračuna i izmjena GUP-a u Skupštini Grada te izglasavanju zagrebačkog proračuna, o njima se sigurno raspravljalo na marginama, ali i ranije od ovog sastanka. Zagrebački gradonačelnik, naime, drži većinu u Saboru i bez njegovih zastupnika nema izglasavanja proračuna, a zagrebački HDZ njemu u Skupštini drži većinu, tako da je riječ o obostranim interesima.

Na sastanku je tek načelno spomenut zagrebački GUP, i to u kontekstu traženja odobrenja od Ministarstva graditeljstva. - Tu se nitko nije postavio ucjenjivački, svi su se pozivali na proceduru i zakonitost. Riječ je o sastanku s 20-ak ljudi i tu se važe svaka riječ, a politika se dogovara sa strane - dodaje pak drugi sugovornik.Otkriva i da se o državnom proračunu nije razgovaralo, ali kako je teško očekivati da će netko od Bandićevih zastupnika rušiti Vladu, jer bi time srušili sebe, ali isto tako ne postoji razlog da HDZ-ovci ne podrže zagrebački proračun u Skupštini nakon što prođe najvažniji državni dokument u Saboru.

Povišeni tonovi

Pa iako na sastanku nije bilo povišenih tonova, Bandić i njegova desna ruka za financije kritizirali su Vladu zbog poreznih izmjena. Naime, Grad Zagreb ja 2014. izgubio veći dio prihoda od poreza zbog tadašnje porezne reforme, a dodatno ga žulja najavljena mjera za mlade gdje bi Grad ostao bez oko 200 milijuna kuna. No, ta mjera će ionako imati efekt tek u 2021., na ljeto, kada krenu stizati prvi povrati poreza, a država će svim jedinicama nadoknaditi gubitak od 500 milijuna kuna od podizanja neoporezivog dijela dohotka, i to u tromjesečnim ratama.

Naime, u prvoj verziji mjera za mlade, koja obuhvaća 100-postotno umanjenje poreza na dohodak zaposlenim mladima do 25 godina, i 50-postotno umanjenje za one od 26 do 30 godina, trebalo je imati efekt kroz veće mjesečne plaće, ali se od toga na kraju odustalo. U Ministarstvu financija naši sugovornici kažu da su to tražili računovođe i poduzetnici, zbog jednostavnijeg obračuna, ali i neki mladi u javnom savjetovanju, a na taj način neki poduzetnici koji bi to htjeli neće moći umanjivati bruto plaću.

Udar na proračun

No, tu odluku treba gledati i kroz prizmu koalicijskih odnosa sa zagrebačkim gradonačelnikom. Jer na ovaj način Bandić neće osjetiti odmah udar na proračun, a iako neće biti direktne kompenzacije za ovu mjeru, to bi se moglo, kažu neki naši sugovornici, poravnati i kroz zajedničke projekte s Gradom. Bandić, naravno, nije ni s tim previše zadovoljan i htio bi da mu se uopće ne dira u prihode od poreza na dohodak.

Na sastanku je dogovoreno i osnivanje dvaju povjerenstava - onoga za vezu između metropole i zračne luke, na čijem će čelu biti resorni ministar Oleg Butković, te povjerenstvo za Zagreb na Savi na čijem će čelu biti ministar Tomislav Ćorić. Kada je riječ o brzoj željeznici, postoje dvije varijante povezivanja aerodroma s centrom grada, obje uključuju brzu željeznicu, ne tramvaj - jedna do Glavnog kolodvora, druga do Kvatrića, pa će se napraviti studija isplativosti koja će odgovoriti na pitanje koja je verzija jeftinija. Kako bilo, ministar Marko Pavić obećao je da će projekt aplicirati za fondove EU u budućoj financijskoj strukturi 2021. - 2027. Kada je riječ o Gredelju, Bandićevi suradnici htjeli bi to ubrzati, a u tu priču upleo se i sam premijer Plenković.

- Zašto se praonica vagona ne iseli iz tog prostora? To je trebalo odavno napraviti - rekao je Plenković.

No, tu je priča komplicirana jer nekadašnje Hrvatske željeznice nisu podijelile imovine između tvrtki kćeri pa će tu trebati rješavati imovinsko-pravne poslove, što bi moglo potrajati, ali svi žele da se i to ubrza.

S Imunološkim zavodom se malo zastalo, ali je intencija da se to sačuva i nastavi proizvodnja, dok je feasibility studija za dječju bolnicu završena i taj projekt će se financirati iz fondova EU.

Osim toga, na sastanku je dogovoreno kako bi se veću pozornost trebalo dati projektu Zagreb na Savi, u koji bi trebalo uključiti i gradove Sisak i Zaprešić, te Zagrebačku županiju.