PAKET OD 13 ZAKONA

DOZNAJEMO: OVO SU MJERE KOJE ĆE VLADA DONIJETI ZA SPAS GOSPODARSTVA U JEKU EPIDEMIJE Država će zabraniti izvoz nekih roba da spriječi nestašicu

 
 Dario GRZELJ / Hina / CROPIX

Vlada će danas usuglasiti konačni set mjera kojima treba pomoći gospodarstvu da prevlada negativne posljedice pandemije koronavirusa, a u utorak će, kako je najavio premijer Andrej Plenković, i formalno ih usvojiti te uputiti u proceduru.

Riječ je o dva seta mjera. Prvi se odnosi na one za čiju je provedbu potrebno izmijeniti zakone i podzakonske akte, a drugi su potezi za koje su ovlašteni ministri, svaki u svome resoru. Ministri imaju konkretne zadatke koje će provoditi u području svoje nadležnosti.

Premijer Plenković je kazao da će se pripremiti 13 zakonskih prijedloga, a intervencije za pomoć gospodarstvu provodit će se kroz pet najrelevantnijih Vladinih resora. Riječ je o Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poljoprivrede, turizma, te rada.

Odgode plaćanja

Do sada se već govorilo o odgodama plaćanja davanja državi što spada u resor financija, no bitnu ulogu igra i Ministarstvo gospodarstva. Prema našim informacijama, ministar gospodarstva Darko Horvat dnevno je u kontaktu s Nacionalnim stožerom oko robnih rezervi u kojima mora biti dovoljno svega što stožer traži.

Robne rezerve su vrlo bitne u ovoj situaciji i kako se nešto iz njih otpušta, tako se treba i popunjavati. U koordinaciji s Nacionalnim stožerom robne rezerve će se prošiti i onim potrepštinama koje su potrebne zbog specifične situacije.

Također doznajemo da će Vlada pripremiti alate uz pomoć kojih bi se mogao spriječiti izvoz roba koje su potrebne u Hrvatskoj kako ne bi došlo do nestašice. S druge strane, Vlada se sprema i na interventne linije otkupa viškova koje proizvođači ne bi mogli plasirati na tržište. Oni bi išli u rezerve, a sve ono što ne bi bilo potrebno plasiralo bi se u trgovine.

U sektoru koje pokriva Ministarstvo rada pripremile bi se zakonske izmjene koje bi omogućile da Hrvatska može odmah koristiti velike europske fondove. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije dva dana je najavila mogućnost investicijskog fonda od 37 milijardi eura iz kojeg bi se pomoglo gospodarstvu pogođenom koronavirusom.

Vlada se priprema za povlačenje sredstava iz toga fonda, ali i drugih većih europskih fondova, kao i prilagodbu za relokaciju postojećih, odnosno da se s jedne namjene prebace na drugu koja je u ovome času potrebnija. Suštinska je mjera osiguravanje likvidnosti, posebno za mala i srednja poduzeća koja su naročito pogođena posljedicama pandemije.

Vlada je već komunicirala određene mjere kao što je odgoda plaćanja poreza i doprinosa na plaće, odgoda plaćanja predujma poreza te dogovor s HBOR-om i komercijalnim bankama o odgodama plaćanja kredita.

I za građane

- Ideja je da se u suradnji s HBOR-om i komercijalnim bankama koje su jasno, otvoreno i nedvosmisleno pristupile i izrazile želju da sudjeluju, omogući s jedne strane odgoda na plaćanje određenih kreditnih obveza, da se omogući reprogram, ali i da se otvore dodatne linije likvidnosti za obrtna sredstva - kazao je ministar financija Zdravko Marić u razgovoru za N1 televiziju, dodavši da se i građanima otvara mogućnost reprograma kreditnih obveza.

U paketu mjera koji obuhvaća zakonske izmjene morat će se odrediti i vrlo jasni kriteriji za konzumiranje mjera kojima će Vlada pomagati gospodarstvu da preživi pandemiju. U Ministarstvu financija se trude da se kriteriji i cijela procedura maksimalno pojednostave kako bi bila što bolje i lakše provediva.

Marić je potvrdio i da je Poreznoj upravi dao uputu za maksimalnim ubrzanjem obračuna poreza i isplati povrata.

U Vladi za sada navode kako je jasno da će se smanjiti dinamika punjenja proračuna, ali ističu da nije upitna isplata plaća i mirovina. Budući da samo za mirovine u proračunu treba osigurati 40 milijardi kuna, jasno je da Vlada neće oprostiti poreze onima koji će biti pogođeni posljedicama širenja virusa nego će im odgoditi ispunjavanje obaveze dok se ne oporave.

Naši sugovornici iz Vlade kažu da se cijeli tim Andreja Plenkovića prebacio na krizni način rada, a u skladu s time dogovoreno je i krizno komuniciranje. Uz premijera Plenkovića samo su još tri ministra ovlaštena izlaziti pred medije, davati izjave i pojašnjenja uz aktualnu situaciju i mjere koje se poduzimaju.

Sanacija

Riječ je o ministru zdravstva Viliju Berošu koji je nadležan za sva pitanja koja se odnose na područje zdravstva, o ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću koji je nadležan za sva pitanja sigurnosti te ministru financija Zdravku Mariću koji je ovlašten za komuniciranje svih tema koje se odnose na gospodarstvo, od šteta do mjera koje Vlada poduzima za njihovu sanaciju.

Kontrola cijena nužna za smirivanje građana i trgovaca

Navala građana na trgovine i procjena da bi moglo doći do poskupljenja ponukale su Vladu da donese listu od 30-ak proizvoda čije će cijene kontrolirati. Iako ekonomisti zaziru od izravnog zadiranja države u tržište, sada se slažu da situacija traži izvanredne mjere. “Iako sam ekonomski liberal, priznajem da u ovoj situaciji tržište nije savršeno”, kaže analitičar jedne banke. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže da je rast cijena dijelom psihološka kategorija.

Dovoljno je da netko pusti glasinu i ljudi će pohrliti u dućane te stvoriti paniku. - Jedina je svrha Vladine mjere smiriti trgovce i stanovništvo. Sada treba pratiti što se događa u provedbi, kao i na svjetskim tržištima jer dio proizvoda dolazi iz uvoza. Ako uvozne cijene porastu, naš ih trgovac ne može držati ispod nabavne cijene - kaže Nestić. Ističe kako bi u slučaju poskupljenja uvoznih proizvoda trebalo popustiti. U suprotnome trgovci ih neće nabavljati i doći će do nestašice. Kada se stanje smiri, ekonomisti ne sumnjaju da će Vlada povući odluku o kontroli cijena. (M.Klepo)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 10:24