Iako službenih rezultata istrage nesreće na radu, u kojoj su smrtno stradala tri mornara s trajekta Lastovo, još uvijek nema, prema neslužbenim informacijama koje smo prikupili, uzrok pada rampe najvjerojatnije je njezina tehnička neispravnost, jer je očito da je zakazao kočioni sustav koji bi trebao spriječiti slobodni pad u slučaju da su motori za dizanje i spuštanje rampe pogašeni, a klinovi za zaključavanje nisu postavljeni. Brod Lastovo sada je u brodogradilištu u Malom Lošinju, a motor za podizanje rampe na vještačenju. Rampa na Lastovu podiže se pomoću čeličnih sajli koje se namotavaju na bubanj, a sve pogoni hidraulički motor koji ima takozvani blok-ventil. Taj bi ventil trebao zadržati tlak s kojim bi se, ako je sustav ispravan, nezaključana rampa kada se motor ugasi trebala početi spuštati polako, kako tlak pada. To se, kako su nam objasnili strojarski stručnjaci, može usporediti sa špricom - jednom kada je povučete, ona će ostati u poziciji i potom će se nakon nekog vremena početi vraćati polako, s padom tlaka. Kod tehnički ispravne rampe do slobodnog pada ne može doći ni u kojem slučaju, pa ni kod "ljudske greške", gdje netko propusti postaviti klinove za zaključavanje kada je podignuta. Da nije tako, rampa bi svaki put padala kada se pokvari motor, a ispravnost sustava zaključavanja i kočenja mora se redovito testirati u sklopu godišnjeg održavanja broda.
Kako smo doznali, mornari koji su poginuli išli su popravljati gumu brtve koja se odlijepila pa je puštalo more. U jednom trenutku zapovjednik broda primijetio je da podignuta rampa, ispod koje su ljudi, nije osigurana klinovima.
Saznajemo da je zapovjednik navodno rekao da se osigura rampa prije no što odu provjeriti stanje s gumom, no zašto se to nije učinilo otkrit će istraga. Kako smo ranije izvještavali u jednom je trenutku zapovjednik je dotrčao je na palubu tražeći da se rampa hitno osigura, no u tom trenutku ona je naglo pala, poklopila i ubila tri člana posade, vođu stroja i dvojicu kormilara, dok je časnik palube, koji je zadobio teške tjelesne ozljede, pao u more. S njima je bio još jedan član posade koji se malo prije nesreće udaljio nekoliko metara, i to mu je spasilo život. Nesreća kakva se ne pamti u gotovo osam desetljeća dugoj povijesti Jadrolinije odvila se pred očima cijele posade koja je doživjela strahovit šok, a prizori su šokirali čak i iskusne interventne službe poput vatrogasaca, koji se u svojoj karijeri nagledaju doista svega. Istraga koja još uvijek traje trebala bi utvrditi je li zapovjednik broda, kako nalaže procedura, unio problem s rampom u takozvani Sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom okoliša, u kojem bi trebali biti navedeni svi koraci koji su poduzeti te sve skupa biti prijavljeno Jadrolinijinom inspektoru. Alana Vukić, ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, rekla je da će nacrt izvješća o rezultatima istrage biti gotov do kraja godine, što znači da se još neko vrijeme neće službeno znati što se točno dogodilo na Lastovu, a još traje i paralelna istraga koju provodi DORH, s ciljem utvrđivanja postoji li nečija kaznena ili prekršajna odgovornost.
U svakom slučaju, tri su ljudska života nepovratno izgubljena, a kapetan Ivan Srzentić iz Strukovnog sindikata pomoraca Jadrolinije (SSPJ) strahuje da će se sve svaliti na leđa zapovjednika broda Lastovo i članova posade.
- Vidim da se već naveliko spominje ljudska greška, ali ja odgovorno tvrdim da je ovo bila tehnička greška, a ako ljudska greška postoji, onda je za nju kriva Uprava koja tjera posadu da plovi na 55 godina starom brodu i da rade više od 14 sati dnevno. Ta rampa, da je bila tehnički ispravna, nije smjela pasti i točka. Nitko mi ne može dokazati suprotno. Sajle očito nisu popustile, jer inače poslije ne bi mogli dići rampu, moguće da je u pitanju blok-ventil. Ja to ne znam, ali znam da ta rampa nije bila ispravna, inače ne bi pala u slobodnom padu. To jednostavno nije moguće, ako su svi sustavi ispravni. Uostalom, bivši kapetan broda neki je dan u Slobodnoj Dalmaciji izjavio da je ista ta rampa već jednom pala prije deset godina, dok predsjednik Uprave govori kako s brodom nije bilo nikakvih problema. O čemu onda mi ovdje pričamo? - rekao nam je Srzentić, napominjući da poznaje članove posade trajekta Lastova i da su svi oni kao obitelj, potpuno predani Jadroliniji i svome poslu.
Prema njegovim riječima, na pomorcima Jadrolinije velik je pritisak i rade više nego što to europske direktive dozvoljavaju, kao što su i pojedini brodovi u floti stariji od onoga što je propisano europskim direktivama.
- Izjava Davida Sopte da se moramo usredotočiti na sezonu je sociopatska. Mi postojimo zbog naših otočana koje vozimo cijelu godinu, a ne samo zbog turista i sezone. Kako netko može biti koncentriran ako radi 14, 15, 16 sati dnevno, na nekim brodovima i 18 sati, i to non-stop? Ako radi i 20 manevara dnevno? S ovakvom upravom i ovakvom politikom kompanije ova tragedija vjerojatno nije zadnja, nego tek prva od onih koje nas očekuju, s obzirom na to da plovimo na 50, 60 godinama starim brodovima. To su muzejski primjerci, a ne brodovi kojima bismo trebali prevoziti ljude. Lastovo je trebao završiti u rezalištu prije 30 godina. Pustimo mi sad te priče i legende kako sjajno probija more. Pa probijali bismo ga i novim brodovima na kojima bi i posade i putnici bili sigurni i naši pomorci ne bi ginuli - rekao nam je sindikalist.
Inače, u pomorskom je pravu zapovjednik broda kriv za sve što se dogodi na brodu sve dok se ne dokaže suprotno. Srzentić izražava zabrinutost i za sudbinu zapovjednika i članove posade Lastova koje će, pribojava se, čekati godine povlačenja po sudovima i pravne bitke.
- Koliko će Jadrolinija kao poslodavac pomoći zapovjedniku i posadi u narednim godinama? Hoće li pravne službe uopće stati uz svoju posadu? Hoće li Uprava, ova i ona buduća, koja će doći iza nje, stati iza svojih dečki? - pita se Srzentić.