INTERVJU S REKTOROM

Dragan Ljutić: ‘Povećat ćemo broj studenata, ali i postelja u domovima‘

Vlada je učinila sve da se novi studentski dom u kampusu djelomično financira novcem iz fondova EU, kaže rektor

Dragan Ljutić

 Ivo Ravlić/Cropix

Rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić dobio je novi četverogodišnji mandat u kojem, suprotno trendovima na europskim sveučilištima, planira povećati ukupan broj studenata. Razgovarali smo i o ulaganjima u podizanje studentskog standarda, novim studijskim programima te poziciji splitskoga Sveučilišta u Hrvatskoj i svijetu.

Što je obilježilo vaš prošli mandat? Što ste, među ostalim, napravili?

- Odradili smo ga pošteno. Riješili smo neke vrlo značajne projekte, otvorili nove studijske programe, započeli i realiziramo projekt da svaka sastavnica sveučilišta ima svoju zgradu, počeli i dovršili izgradnju Studentskog doma ‘Bruno Bušić‘ vrijednog 62,5 milijuna kuna. Samostalno smo, unatoč tome što to nije bila naša obveza, financirali i uredili prostor Tehnološkog parka. Riješili smo uz pomoć Vlade i dugove koji su iznosili više od 83 milijuna kuna. Uredili smo parkirališta u kampusu, hortikulturno uredili okoliš...

Koji se novi studijski programi mogu očekivati?

- I dalje radimo na utemeljenju i jačanju vojnih studija. Naime, osnovani su specijalizirani vojni studiji uz potporu zagrebačkog i splitskog sveučilišta. Edukacija se, što je i razumljivo, odvija iz područja pomorstva. Utemeljili smo studij Mediteranske poljoprivrede, čiji je sjedište u Sinju. To nije lagan proces, ali smo sigurni da će zaživjeti na način kao i studij Hotelijerstvo i gastronomija u Makarskoj. Ni u Makarskoj nije išlo lako.

Počevši od ideje, utemeljenja akreditacije, pa preko razvoja i osiguranja prostora. Uskoro ćemo dovršiti uređenje prostora u sklopu franjevačkog samostana koji će biti adekvatni za naše studente. Sve je to proces, kao što je i proces razvoja Sveučilišta u Splitu velik proces koji traje gotovo 50 godina.

Kako je krenuo novi studij Komunikacija i mediji?

- Baš smo zadovoljni. Neki studenti su čak prešli s drugih studija kada su saznali da se pokrenuo taj studij. To je očito nedostajalo Splitu, jer je svake godine tridesetak studenata napuštalo Split zbog izbora studija novinarstva.

A ide li dobro Sveučilištu u Zagrebu?

- Naravno da ide dobro. Prvenstvena uloga sveučilišta je edukacija, a potom i znanost. Kroz interakciju profesora i studenata stvara se nova vrijednost. Sveučilište u Splitu ima izvanrednu suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu. Imali smo i s bivšim rektorom odličnu suradnju, koja se nastavila i sa sadašnjim rektorom. Imamo zajedničke studije, poput studija kemije na engleskom jeziku. Hrvatska država je omogućila da svaki student bez obzira na materijalno stanje ima mogućnost studiranja i edukacije. Imamo devet sveučilišta i dobro su raspoređena. Baš sam zadovoljan suradnjom.

Sudeći prema nekim rang-listama, ne bi se baš reklo da je zagrebačko Sveučilište u usponu. Doduše, začuđujući podatak da je na jednoj takvoj listi najbolje plasirano Sveučilište u Kragujevcu.

- Postoje razne liste i različit je poredak. Međutim, mi, a tako i većina naših kolega, najviše gledamo prepoznatljivost sveučilišta gledajući znanstveni doprinos. Znači, objava znanstvenih radova, utjecaj tih znanstvenih radova na svjetsku znanost, utjecaj pojedinog znanstvenika na svjetsku znanost i broj radova po pojedincu na nekom sveučilištu. Dakle, kada gledamo taj doprinos po pojedincu, onda iskaču neka sveučilišta. Imate cijeli niz kategorija koji se promatra, uključujući utjecaj sveučilišta na lokalnu sredinu, veza s gospodarstvom, prepoznatljivost od drugih...

Različiti su kriteriji koji se promatraju. Zbog toga su građani nekad zbunjeni rang-listama. Dakle, Sveučilište u Zagrebu dobro radi, a jako je dobro da se sve više hrvatskih sveučilišta pojavljuje na različitim listama. Naš najveći interes je da naš rad prepoznaju potencijalni studenti. Ne samo studenti iz naše bliže sredine ili naše države nego da nam dolaze studirati studenti iz inozemstva. Ne samo iz susjednih država nego iz čitave Europe i Sjeverne Amerike, kao što je to slučaj na Medicinskom fakultetu u Splitu. Posjetio sam brojna sveučilišta u svijetu.

Mi se u Hrvatskoj nemamo čega sramiti, a mogu reći da smo prepoznatljivi u Europi. Svi žele s nama surađivati. Primjerice, jedno privatno europsko sveučilište osniva medicinski fakultet. Nas su zamolili da nadgledamo proces njegove uspostave. Osobno se zalažem za jedinstveno hrvatsko sveučilište. Važnu ulogu Sveučilište u Splitu ima kao domaćin u udruženja UniAdrion. Riječ je o udruženju više od 50 sveučilišta iz Jadransko-jonske regije.

Kada će se početi graditi novi studentski dom u kampusu?

- Krenuo je projekt. Zadovoljni smo što je taj projekt prepoznao premijer Plenković i Vlada. Imat ćemo oko 500 novih kreveta. Investicija će biti vrijedna između 150 i 200 milijuna kuna, a Vlada je sve učinila da se projekt djelomično financira novcem iz fondova Europske unije. Očekujem da će biti gotov do kraja moga novog mandata. Tada ćemo imati i više studenata. Oko 300 dodatnih kreveta pokušat ćemo osigurati prilagodbom bivšeg doma Željezničar.

Imat ćemo oko 2000 postelja u studentskim domovima. Potrebe su između 2500 i 3000. Split je zbog razvijenog turizma u dosta nezavidnoj situaciji jer je skupo zemljište i cijena nekretnina je visoka. Vrlo je visoka cijena najma stanova. Treba priznati da je prihvatljiva cijena smještaja velik poticaj za studente prilikom odabira neke sredine u kojoj će studirati. Onim studentima koji su smješteni u stanovima, tražimo način kako da im pomognemo da ne bi morali napustiti smještaj u svibnju te da bismo im ublažili cijenu najma. Traže se mogućnosti, premda to nije lako.

Koliko sada ima studenata na Sveučilištu u Splitu i koliko će ih biti do kraja vašeg mandata?

- Sada imamo oko 20 tisuća studenata, a moja procjena i procjena mojih suradnika je da ćemo taj broj povećati za još tisuću-dvije do kraja mandata. Planiramo otvaranje nekih novih studentima atraktivnih studija, poput molekularne biologije. Sveučilište u Splitu, za razliku od mnogih sveučilišta, nema pad broja studenata. S mnogih europskih sveučilišta nude se mnoge pogodnosti hrvatskim maturantima da dođu studirati kod njih. Znači da imaju problem s brojem studenata.

Mi se u Hrvatskoj nemamo čega stidjeti. Znanje naših studenata je na izuzetno visokoj razini. Sveučilište u Splitu ima veliku perspektivu. Svi žele s nama surađivati i cijene naš rad. U prvom redu cijene našu znanost, naše znanje, a potom i sve ostalo.

Na Medicini je 400 stranih studenata, najviše Norvežana

Koliko Medicinski fakultet u Splitu ima studenata iz drugih zemalja, ako izostavimo studente iz BiH?

- Medicinski fakultet u Splitu ima oko 400 studenata iz inozemstva. Uglavnom se radi o studentima koji nemaju hrvatsko podrijetlo. Najveći broj dolazi iz Norveške.

Razlog je što Norveška ima velike potrebe za medicinskim kadrom, a nema tolike kapacitete za njihovo obrazovanje. Osim studija medicine, pokrenuli smo i studij psihologije na engleskom. Trend je takav da ako sveučilišta ne privuku studente iz inozemstva, počet će nazadovati.


Znači, u Splitu će biti još studija na engleskom jeziku?

- Svakako će ih biti sve više. Nije to jednostavan proces, ali se ide u tom smjeru.

Kakva je suradnja među hrvatskim sveučilištima?
- Odlična. Dogovaramo se, međusobno pomažemo i rješavamo zajedničke probleme. Kad bilo kojem hrvatskom sveučilištu ide dobro, a najvažnije je da našem najvećem zagrebačkom ide dobro, onda je svima nama lakše.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2024 02:00