RAZGOVOR S REKTOROM

Dragan Ljutić: ‘Split sve više privlači strane studente, i to iz Skandinavije‘

U povodu obilježavanja dana Sveučilišta u Splitu rektor Dragan Ljutić otkriva ambiciozne planove
Dragan Ljutić


 
 Saša Burić/Cropix

U povodu obilježavanja dana Sveučilišta u Splitu 15. lipnja razgovarali smo s njegovim rektorom Draganom Ljutićem o pozicioniranju splitskog sveučilišta, novim studijskim programima, osiguranju studentskog standarda, povezivanju sveučilišta...

U posljednjih nekoliko godina ovo je treća lokacija na kojoj je rektorat. Zašto ste se preselili iz nekadašnje upravne zgrade Brodomerkura?

- Naš Filozofski fakultet jako se brzo razvija. Ove ćemo godine upisati prvu generaciju studenata psihologije na engleskom jeziku. Filozofskom fakultetu ustupili smo kompletnu nekadašnju upravnu zgradu Brodomerkura, tako da su dobili 40 posto više prostora. Rektorat smo preselili u kampus u zgradu u kojoj je smještena Sveučilišna knjižnica jer smo tu imali dva i pol kata praznog prostora.

Koliko Sveučilište u Splitu ima studenata i koliko njih treba smještaj u Splitu?

- Imamo oko 20 tisuća studenata, a čak oko osam tisuća studenata treba smještaj. To nisu studenti samo iz područja koja gravitiraju Splitu. Zanimljivo je da imamo 40 studenata s područja Siska i Petrinje, a tu je veliki broj studenata iz Slavonije, Varaždina, ali i Zagreba.

Po prirodi stvari, imamo velik broj studenata iz Bosne i Hercegovine, ali uvijek volim reći da moramo čvrsto stajati iza Sveučilišta u Mostaru, koje je pridruženi član Rektorskog zbora. Iz Zapadne Europe nam dolazi oko 400 studenata koji studiraju na Medicinskom fakultetu na engleskom jeziku. Pripremamo se i za studij Farmacije na engleskom jeziku.

Kako osigurati smještaj studentima u uvjetima rasta turizma?

- Prošle smo godine na vrijeme i u zadanim financijskim okvirima završili izgradnju Studentskog doma 'Bruno Bušić'. Sretan sam što imamo mlade ljude koji vode Studentski centar poput Marijana Bašića, kojega sam imenovao i svojim savjetnikom, te Ivana Žižića, agilnog ravnatelja Studentskog centra.

Oslonili smo se na mlade snage i nismo pogriješili. Dom je na izvrsnoj lokaciji, a ima 465 soba. U pripremi je izgradnja još jednog studentskog doma na prostoru kampusa. Imamo za to podršku ministra znanosti i obrazovanja Fuchsa i premijera Plenkovića. Odobreno je financiranje izrade projektne dokumentacije.

Kakva vam je suradnja sa sveučilištima u Zadru i Zagrebu?

- Imamo odličnu suradnju s ta dva sveučilišta, a takva je suradnja i sa Sveučilištem u Dubrovniku. Nedavno smo bili u Šibeniku i podržavamo ambiciju čelnika Grada da Šibenik dobije sveučilište. Tako se podiže sigurnost življenja, rasta razvoja i napretka mladih ljudi u tim sredinama.

Moja je ideja da se horizontalno povežemo sa sveučilištima, a ne da se samo vertikalno vežemo uz zagrebačko sveučilište s kojim, također, izvrsno surađujemo. Uključujući i suradnju s rektorom Borasom, koji nam je uvijek pri ruci. Naši dobri odnosi donose nove ideje.

Pomoći ćemo Šibeniku da postane sveučilišni grad jer ima ambiciju i vrlo vrijedne ljude, uključujući gradonačelnika Burića. Grad Šibenik će sve svoje građane koju se odluče upisati doktorski studij financirati, što je iznimno vrijedna inicijativa.

Kako gledate na neke inicijative visokih škola ili veleučilišta da postanu sveučilišta. Ugrožava li to postojeća sveučilišta?

- Ne ugrožava, jer se događa ono što je vani već normalna stvar. Recimo postoji Katoličko sveučilište u mnogim zemljama, a postoji i velik broj poznatih i priznatih privatnih sveučilišta. Tako se mladim ljudima daje mogućnost da odaberu gdje žele studirati.

Jedino bih se založio da pravila igre budu jasna i da budu jasni kriteriji, jer bez jasnih kriterija ne može neko veleučilište postati sveučilište. Kriteriji moraju biti isti i za javna i za privatna sveučilišta.

Recimo, u manjim gradovima sveučilište diže razinu znanja, ponašanja i kulturu na višu razinu. Gledajući kroz povijest, vidimo da su najpoznatija sveučilišta u svijetu nastala u manjim gradovima. Tek unatrag 100 godina sveučilišta postaju dio većih gradova.

Na kojem je mjestu rangirano Sveučilište u Splitu?

- Tu smo negdje između 600. i 800. mjesta u konkurenciji 20 tisuća sveučilišta. U prirodnoj znanosti pozicionirani smo između 300. i 350. mjesta na svijetu. Što bi tek bilo da dobivamo sredstva koliko jedno prosječno sveučilište u Njemačkoj.

Što želite postići s dislokacijom nekih studija?

- Imali smo potrebu osnivanja studija Hotelijerstva i gastronomije, i to u Makarskoj. Ove godine upisujemo treću generaciju studenata i ponosni smo da studenti studiraju u Makarskoj, koja je u Franjevačkom samostanu prije 300 godina imala Visoko učilište. Osim Makarske, u Sinju imamo dislocirani punkt studija Mediteranske poljoprivrede.

Ovo naše područje ima sve, a mi na ovaj način omogućujemo mladim ljudima da studiraju ono što žele i da to mogu realizirati u svojoj sredini. To je i odličan demografski poticaj. Sva mjesta su popunjena, što znači da smo pogodili s tim studijima.

Ima li još nekih novih mogućnosti suradnje?

- U svijetu je danas trend integracije sveučilišta, a mi našom suradnjom na razini sveučilišta u Dalmaciji i svim hrvatskim sveučilištima uz poštovanje autonomije također idemo u tom smjeru.

Evo, imamo najnoviji primjer da je Pula dobila dozvolu za osnivanje Medicinskog fakulteta. Između ostaloga, obratili su se i nama. I ja kao rektor i dekan splitskog Medicinskog fakulteta i ravnatelj KBC-a Split, čvrsto smo stali iza pomoći tom fakultetu.

Pulska bolnica nastavna je baza Medicinskog fakulteta u Splitu, tako da tamošnji liječnici imaju mogućnost napredovanja. Tako dajemo mogućnost tamošnjim mladim ljudima koji nemaju mogućnost studiranja izvan svog mjesta boravka da dobiju prigodu.

Kako će Medicinski fakultet u Puli osigurati nastavni kadar?

- Mi ćemo pomoći dok bude trebalo, a poslije će se kroz rad fakulteta odgojiti nastavni kadar.

Kako ide proces profiliranja Sveučilišta u Splitu kao maritimnog sveučilišta?

- Sveučilište u Splitu je na prvom natječaju oko zajedničke europske diplome ušlo u punopravno članstvo u Alijansi europskih sveučilišta mora SEA-EU. Uz nas su tu sveučilišta u Cadizu, Brestu, Kielu, Gdanjsku i Malti. Mi se i tako profiliramo kao maritimno sveučilište. Sve to daje mogućnost našim studentima da mogu otići na neko sveučilište i vratiti se.

Europska komisija je našem profesoru Dželaliji dala povjerenje da osmisli digitalnu diplomu za europska sveučilišta. Predvodnici smo u području digitalizacije. Studenti su online predavanja na Sveučilištu i učenje na daljinu ocijenili sa 4,8 dok je kvaliteta predavanja naših profesora dobila prosječnu ocjenu 4,6. Među prvima smo oformili covid-ambulantu za prihvat zaraženih studenata.

Naš je cilj povećati broj studija na engleskom jeziku

Može li Sveučilište u Splitu biti značajno međunarodno sveučilište?

- Mi se trudimo biti prepoznatljivi, a takvi možemo postati samo pozicioniranjem, a pozicioniranja nema bez ljestvica. Ljestvice koje rangiraju sveučilišta su različite i vrednuju različite parametre i postignuća. Na nekoj ste ljestvici jako dobri, na nekoj malo lošiji, ali je važno da ste pozicionirani.

Ako ste dobro pozicionirani, lakše privlačite studente. Kada smo mi startali sa studijem Medicine na engleskom jeziku, uvidjeli smo da privlačimo studente koji nisu ničim vezani za Hrvatsku.

Dakle, nisu to potomci naših iseljenika, nego pravi Kanađani, Nijemci, Skandinavci... Najviše nam studenata dolazi iz Norveške. Naš je cilj povećati broj studija na engleskom jeziku, ali i privući studente iz zemalja koje razumiju hrvatski jezik u našu sredinu. Split je jako atraktivan grad za studij.

Uspostavili smo izvrsnu suradnju s Medilsom i akademikom Radmanom. Zadržali smo svoju autonomiju i osobnost, ali smo ojačali suradnju jer je suradnja vrlo važna. Medils je odlična stvar koja se dogodila Splitu, a ovo je izvanredan iskorak našeg Sveučilišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 17:20