Dragan Primorac: ‘Primjer iz 2003. godine je najbolji pokazatelj da ne treba žuriti s cjepivom‘

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno su o pandemiji koronavirusa i cjepivu govorili predsjednik Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti Dragan Primorac, molekularni biolog i član Znanstvenog vijeća Vlade Gordan Lauc, pulomolog Saša Srića te Stipan Jonjić iz Centra izvrsnosti za virusna cjepiva i imunologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Jonjić je istaknuo da u Hrvatskoj nije ni bilo prekida pandemije, već samo pada trenda, no smatra da je dobro da se Hrvatska otvorila za turizam.

- Trebalo je možda neke stvari riješiti ne preporukama već uredbama ili obvezama, ali bez toga bi vjerojatno došlo do ovoga trenda. On se za sada kontrolira, ali ne bih se usudio prognozirati što će biti za mjesec ili dva dana. Postoje neke zle slutnje da bi se interferencijom i s pojavom gripe ili drugih respiratornih infekcija doći do pogoršanja, moguće je... Ali i možda ne bude tako, ovaj nas je virus već toliko puta iznenadio, ne samo laike već i znanstvenike, rekao je Jonjić i dodao da je važno pridržavati se mjera jer bi ovakva situacija mogla potrajati još dvije ili više godina.

- Stoga se svi skupa moramo naučiti živjeti što komotnije, no moramo se barem privremeno riješiti nekih navika, dodao je.

Gordan Lauc je istaknuo da je smrtnost zaraženih koronavirusom sada manja nego u proljeće.

- Bilo bi važnije fokusirati se na ljude koji su stvarno bolesni, a oni koji su uspjeli virus zadržati u nosu svojim mehanizima obrane, njih ne treba proglašavati bolesnima. Imaju malu količinu i nisu opasni za druge, kaže Lauc.

Da je snaga ljudskog imunosnog sustava velika, smatra Dragan Primorac, koji kaže da se razbolimo zapravo rijetko, a u jednom danu udahnemo od 100 tisuća do čak milijun različitih mikroorganizama.

Ipak, pulmolog Saša Srića kaže da je situacija u bolnicama u Hrvatskoj ozbiljna te se pita hoće li zdravstveni sustav izdržati.

- Jedan broj pacijenata su srednje teški ili teški pacijenti. Ono što nas najviše zabrinjava jest da od 24.8. pa naovamo, broj pacijenata koji su hospitalizirani, povećao se za 100%. Imali smo 12 pacijenata, a danas od 24 do 27 koji su na respiratoru. To nas u ovom trenutku stavlja i situaciju te se postavlja pitanje hoće li zdravstveni sustav izdržati, ističe Saša Srića.

U Otvorenom se raspravljalo i o otvaranju granica. Jonjić je istaknuo da je to bila kolektivna želja pučanstva u svijetu.

- Mislim da je trebalo otvoriti, iskoristiti obiteljski turizam. No masovni svatovi, barovi, to se pokazalo kao slabe točke. Bez zaključavanja klasičnog, nema potpune prevencije. Mi moramo naučiti živjeti, ići u škole, na posao, čuvati starije i bolnice, rekao je Jonjić.

Sugovornici su se osvrnuli i na Festival slobode koji je održan u Zagrebu u subotu. Gordan Lauc ističe da se takvi prosvjedi događaju zbog toga što su ljudi zabrinuti i ne razumiju što se događa.

- Kada nekome nešto zabranjujete ili naređujete, uvijek će biti dio ljudi koji to ne mogu prihvatiti. Žao mi je da jedan relativno minorni nekomfor kao što je maska, postaje predmet tako žučnih rasprava. Ta maska ne štiti mene već druge, tim činom pokazujemo svoju odgovornost i da nam je stalo do drugih ljudi, rekao je Lauc.

Kada je riječ o razvoju cjepiva protiv koronavirusa i prekidu tog procesa kod tvrtke AstraZeneca zbog neželjenih nuspojava, Jonjić je rekao da je normalno da se u takvim situacijama cijeli proces zaustavi.

- Cjepivo je izazvalo upalno oštećenje moždine i to je prirodno da se u takvim situacijama proces zaustavi, da se analizira, da se pogleda što je razlog. To je randomizirana studija, u 10 ili 30 tisuća ljudi ta je osoba mogla to dobiti neovisno o cjepivu', rekao je Stipan Jonjić i dodao da se cjepivo ne može napraviti preko noći.

- Više se bojim hoće li cjepiva izazivati kontraučinak. Za sada niti jedno cjepivo koje je došlo u treću fazu nema takve nuspojave, što je dobra vijest. Postoje doduše neke indicije i da sam koronavirus nije samo respiratorna bolest i da dolazi do moždanih stanica. Mi nedovoljno poznajemo biologiju i patogenezu ovoga virusa. Mi sada imamo 180 cjepiva koja zapravo imaju podjednaku šansu da uspiju, rekao je Jonjić.

Dragan Primorac je istaknuo kako je dobra vijest to da oboljeli od virusa SARS-CoV-2 iz 2003. još uvijek imaju memorijsku imunost, što je izvrsna vijest za ovu obitelj koronavirusa, pa nije potrebno žuriti sa cjepivom kako ne bi došlo do problema.

- Važno je da imamo sigurno cjepivo jer ako će cjepiva raditi probleme, onda ćete imati i veliko nepovjerenje ljudi, a to je temeljni problem kojega se moramo čuvati, rekao je Dragan Primorac.

Zaraza gripom i koronavirusom u isto vrijeme mogla bi dovesti do više smrtnih ishoda, rekao je Saša Srića.

- AstraZeneca će zbog ovoga što su uočili potencijalni problem izgubiti stotine ili milijardu eura, ali će radije to napraviti nego izaći s cjepivom koje nije sigurno. To je potpuno suprotno od Rusije i Kine gdje su cjepiva odobrena za upotrebu bez provođenja velikih kliničkih studija. Ako jednog dana u zapadnom sustavu cjepivo bude registirano, mislim da s tim danom možemo cjepivo smatrati sigurnim. Ovo je izvrstan primjer da vidimo koliko se farmaceutska industrija trudi napraviti cjepiva najboljima, dodao je Gordan Lauc.