CRNE BROJKE>>KRIZA POVISILA STOPU NA ČAK 42%

Drugi u Europi po broju nezaposlenih: U Hrvatskoj više mladih bez posla nego u Grčkoj

Hrvatska danas plaća danak krizi i nepostojanju osmišljene politike zapošljavanja mladih ljudi

ZAGREB - Hrvatska je sa stopom od gotovo 42 posto nezaposlenih među mladima u svibnju ove godine izbila na drugo mjesto neslavne europske ljestvice. Tijekom 2011. pretekli smo po udjelu nezaposlenih mlađih od 25 godina čak i Grčku, koja je sa stopom od oko 39 posto zasjela na treće mjesto. Najlošije stoji Španjolska s više od 44 posto mladih bez posla.

Hrvatska je - zahvaljujući dugogodišnjem izostanku osmišljene politike zapošljavanja mladih i krajnjem neskladu obrazovnog sustava i tržišta rada - već godinama u vrhu europskih zemalja po nezaposlenosti mladih. Tijekom 2003. godine, kad je u državama Europske Unije prosječna stopa nezaposlenosti među mladima bila oko 18 posto, u Hrvatskoj je stopa bila dvostruko veća, čak 35 posto. Tijekom 2008. godine pala je na manje od 22 posto, da bi se u protekle dvije godine praktički udvostručila.

Mladi prvi na udaru

- Sadašnja iznimno visoka stopa svakako je posljedica duljine krize i nezapošljavanja kod nas. Tijekom 2008. godine, koja je bila jedna od naših najboljih godina i kad smo imali godišnje zapošljavanje od tri posto, zaposlio se i velik broj mladih. Jer kad krene zapošljavanje, mladi se najlakše i najbrže zapošljavaju. Oni, naime, prihvaćaju bilo kakve poslove za bilo kakvu plaću. Mladima nije teško naći posao, teško im je naći posao u struci, posao koji im nudi razvoj u fahu i zadržati ga - objašnjava Sanja Crnković-Pozaić, bivša ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i vodeća stručnjakinja za tržište rada.

Jer, dodaje, kad dođe kriza, isti ti mladi radnici prvi “otpadaju”.

- Uvjerena sam da se poslodavci ni u krizi neće riješiti dobrih, kvalitetnih radnika. Smatram da borba za sigurnost nije borba protiv ugovora na određeno, već borba za kvalitetno i svrsishodno obrazovanje - poručuje Crnković-Pozaić.

U skupini do 25 godina, ističe, većina od 53.000 nezaposlenih prijavljenih na HZZ-u imaju srednjoškolsko obrazovanje. U istraživanju provedenom lani u toj dobnoj skupini te među poslodavcima pokazalo se da su vještine koje mladi ljudi stječu u strukovnom obrazovanju nepotrebne poslodavcima.

- Obrazovanje ne slijedi potrebe tržišta rada - kaže Crnković-Pozaić.

Zastarjele vještine

Tome su, tumači, tri glavna razloga: neusklađene upisne kvote, vrste obrazovnih programa i obrazovni ishod. Postoje, kaže, tradicionalne srednje škole u pojedinim dijelovima zemlje, i dalje su tu iako je ta grana proizvodnje davno izumrla u tom kraju. S druge strane, obrazovnih programa koje sadašnji poslodavci trebaju - nema.

Najvećim se pak problemom pokazao obrazovni ishod, odnosno vještine i znanja koja mladi nakon završetka strukovnog obrazovanja donesu poslodavcu. Praksa je tijekom školovanja rijetka i oskudna, a naučene vještine zastarjele i neupotrebljive. (...)

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 09:36