VRIJEME ZA DIGITALNI DETOKS

DRUŠTVENI ALARM U HRVATSKOJ: TOTALNO SMO OVISNI! Čak 7 od 10 Hrvata spava s mobitelom, riješite veliki kviz i doznajte treba li vam pomoć stručnjaka!

 
 Profimedia, Alamy

Je li vaš mobitel prva stvar za kojom posegnete ujutro, a da još niste ni otvorili oči? Je li on zadnja stvar koju dodirnete, koja vas skrolanjem po društvenim mrežama uljuljka u san? Uzimate li ga često u ruke samo kako biste provjerili što ima novo, a potom se 45 minuta kasnije pitate kako je vrijeme tako brzo prošlo?

Ako se prepoznajete u ovim situacijama, da, ovisni ste, ali ne, niste sami, niste čak ni u manjini.

Naime, čak 71 posto Hrvata spava s pametnim telefonom pokraj kreveta, pet posto ga drži ispod jastuka, a 98 posto ne izlazi iz kuće bez njega čak ni nakratko, pokazalo je istraživanje koje je u Hrvatskoj i još 11 zemalja provela agencija Ipsos za Huawei. U istom istraživanju, koje je nazvano “Pametni (telefonski) odnosi” pokazalo se da 66 posto ispitanika šalje elektroničku poštu, provjerava poruke i pregledava društvene mreže netom prije odlaska na spavanje, a 53 posto čim se probude.

Čak 32 posto ispitanika iz Hrvatske provjerava pametni telefon po desetak puta u satu, a najčešće ih koriste za pretraživanje informacija, zabavu, društvene mreže, čitanje novosti, navigaciju te kupovinu i plaćanje. Pametne mobitele više koristimo za slanje tekstualnih poruka (94 posto), a manje za telefoniranje (58 posto), a većina ga uz sebe ima više od 13 sati dnevno. Premda se najviše koriste na putu s posla i na posao, ispostavilo se da pametne telefone 33% ispitanika nosi u toalet, 28% u kupaonicu, 49% u kuhinju i 30% u dječju sobu.

Ako ste u stadiju da priznajete toksičnu vezu sa svojim mobitelom, koji vas je počeo gušiti jer vam oduzima previše vremena, vjerojatno se bavite pitanjima kako smanjiti doživljaj s tim malim elektronskim ljubavnikom.

Najveća zamka

Upravo se tim pitanjem bavi nedavno objavljena knjiga “Kako prekinuti vezu sa svojim mobitelom” čija je autorica nagrađivana američka novinarka Catherine Price. No ona ne savjetuje da se jednostavno riješite mobitela i bacite ga u prvu WC školjku. Njezina knjiga zapravo je praktičan plan sa savjetima kako prekinuti, a zatim se opet pomiriti sa svojim pametnim telefonom i izgraditi zdravu vezu jer mobiteli zapravo nisu toliko loši ako se njima znamo umjereno koristiti. S Price se slaže i izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

- Često padnemo u zamku pojednostavljenog tumačenja utjecaja tehnologije u našim životima. Mobiteli sami po sebi nisu ništa loše, kao ni tehnologija, ali svi vidimo kako su sve više prisutni u našim životima. Pogledajte samo koliko ih koristimo na poslu i u privatnom životu, koliko često kroz dan provjeravamo poruke i statuse - ističe Kanižaj. Prisjetite se samo koliko ste puta bili na kavi i istovremeno “visjeli” na mobitelu zanemarujući prijatelje?

Istraživačka platforma Dscout otkrila je da korisnici pametnih telefona, a to smo svi mi, kliknu, dodirnu ili prijeđu prstom po telefonu u prosjeku 2617 puta dnevno. Čini vam se mnogo? Istina je - komunikaciju licem u lice sve više zamjenjujemo onom virtualnom. Čini se da se pretvaramo u digitalne robote. Hoće li buduće generacije znati međusobno razgovarati licem u lice? Hoće li primijetiti ptice, stabla, izlazak sunca i ljude s kojima dijele planet?

Djeca najugroženija

- Nijedna virtualna komunikacija ne može nadomjestiti komunikaciju uživo i možda je to najveći izazov danas jer mnogi u želji da budu povezani s cijelim svijetom ostaju sami, a pogotovo djeca i mladi te umirovljenici. Nerijetko stariji omoguće djeci korištenje pametnih telefona, ali ih pritom ne pouče kako ih koristiti, kako sačuvati privatnost, prepoznati mogućnosti, ali i prijetnje u virtualnom svijetu - smatra Kanižaj.

Da su djeca s mobitelima u rukama najugroženija skupina, slaže se i Daniel Labaš s odsjeka za komunikologiju na Hrvatskim studijima, ali dodaje da su i roditelji ovisni.

- Ako ja sam dajem loš primjer i cijeli dan gledam televiziju ili žurim doma na dnevnik, kako mogu djetetu braniti da koristi neki medijski sadržaj? Naš dnevni red i planove trebamo prilagođavati sebi, a ne mobitelu. Mi smo zapravo robovi tehnologije jer ju ne znamo koristiti kako spada. Zato i dolazi do toga da tvrtke uvode zabranu korištenja interneta i društvenih mreža na radnome mjestu. Ljudi su neefikasni i nisu svjesni kako im vrijeme brzo proleti - smatra Labaš.

Neki će reći da su ljudi lijeni i namjerno zabušavaju na poslu, no zapravo je često riječ o ovisnosti koju osobe dugo vremena nesvjesno potiskuju i izbjegavaju se suočiti s njom, baš kao što je slučaj i s pretjeranom konzumacijom alkohola, psihoaktivnih tvari ili kockanjem. Mobitel je postao naša digitalna droga i kako bismo se riješili ovisnosti, vrijeme je za digitalni detoks. Koliko je kod nas istražena ovisnost o mobitelima, pitali smo stručnjake za ovisnosti sa Zavoda za liječenje ovisnosti u Klinici za psihijatriju Vrapče.

Pati osobni život

- Tisuće ovisnika prođe kroz naše tretmane godišnje, dok je broj onih koji se javljaju zbog ovisnosti o internetu, mobitelu, videoigricama i dalje razmjerno malen. Ovisnost o mobitelima u usporedbi s klasičnim ovisnostima ne može biti životno ugrožavajuća, u smislu da pacijent neće baš umrijeti od predoziranja poput ovisnika o opijatima.

Međutim, to svakako nije banalna tema jer društveni i osobni život tih ljudi pati, baš poput njih samih. Ako netko 10 puta na sat provjeri mobitel, znači otprilike 100 puta na dan, teško je da to neće utjecati na čovjekov život - smatra dr. sc. Antonia Puljić, spec. psihijatar subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti sa Zavoda za liječenje ovisnosti u Klinici za psihijatriju Vrapče. Kaže da kod nas nije istražena ovisnost o mobitelima, no smatra da mi ne odskačemo od ostatka razvijenog svijeta.

- Milijuni ljudi svakodnevno komuniciraju putem ovog specifičnog medija, neki više i od 10 sati dnevno. U posljednjih 15 godina broj korisnika interneta porastao je za 1000 posto, a pametni telefoni sigurno doprinose tim brojkama - smatra Puljić.

Koliko je problematičan vaš odnos s mobitelom?

1. Kada izračunate koliko vremena provedete s mobitelom u ruci, je li više nego što ste mislili?

2. Uhvatite li se redovito kako dugo zurite u svoj mobitel?

3. Izgubite li pojam o vremenu kada ste na telefonu?

4. Provodite li više vremena šaljući SMS-ove ili e-mailove nego što razgovarate s ljudima uživo?

5. Povećava li se vrijeme koje trošite na svoj mobitel?

6. Biste li voljeli manje koristiti mobitel?

7. Spavate li redovito s mobitelom pod jastukom ili pokraj kreveta?

8. Gledate poruke, tweetove i mailove u svako doba - čak i ako zbog toga prekidate druge stvari?

9. Šaljete li poruke, mailove, tweetove te surfate li internetom tijekom vožnje ili dok obavljate druge aktivnosti koje zahtijevaju vašu fokusiranu pozornost?

10. Smatrate li da vam upotreba mobitela ponekad smanjuje produktivnost?

11. Osjećate li se bezvoljno kada ste kratko vrijeme bez mobitela?

12. Osjećate li se nelagodno ako negdje zaboravite mobitel ili ako se potrga?

13. Je li vaš telefon uvijek na stolu za vrijeme obroka?

14. Kada vaš mobitel zvoni ili zuji, osjećate li intenzivan nagon da ga provjerite?

15. Provjeravate li svoj mobitel mnogo puta dnevno, čak i ako nije vjerojatno da će biti nešto novo ili važno?

Prebrojite pitanja koja ste zaokružili i pročitajte odgovor!

1-2: Normalno.

3-4: Vaše ponašanje naginje prema problematičnoj upotrebi.

5 ili više: Vjerojatno je da imate problematičan uzorak upotrebe pametnih telefona.

8 ili više: Razmislite o tome da posjetite psihijatra ili psihoterapeuta koji se specijalizirao za ovisnosti.

Dr. sc. Antonia Puljić, psihijatar za ovisnosti: 10 savjeta kako da prekinemo loš odnos s pametnim telefonom

1. Suočite se sa svojom ovisnošću jer kada smo svjesni, već smo na dobrom putu. Pola terapije je riješeno. Međutim, obično ljudi nisu svjesni problema i koriste racionalizaciju i negaciju kao mehanizme obrane.

2. Ne dopustite da vam komunikacija putem poruka i društvenih mreža nadomjesti prave, žive odnose, družite se i zabavljajte unatoč tome što vam se čini da nemate vremena za to. Za početak odredite 30 do 60 minuta svakog dana koje ćete provesti bez mobitela.

3. Napravite plan i smanjite korištenje mobitela, kad možete i koliko možete. Čovjek naprosto sebi mora dati smjernicu - sad ću isključiti mobitel ili sad ću ga ostaviti kod kuće, kad sam u teretani, ostavit ću ga u ormariću i sl. Poslovne stvari putem mobitela obavljajte samo na poslu.

4. Okrenite se prirodi i provodite vrijeme izvan kuće i izvan ureda. Fizičko kretanje u velikoj mjeri može smanjiti ovisnost o mobitelu.

5. U svojem domu odredite “zone bez mobitela”. Odnosno, odredite u koje prostorije nećete unositi mobitel. Najbolje je da to za početak budu kupaonica i spavaća soba.

6. Punite mobitel daleko od sebe ili, ako već morate navečer tipkati, maknite plavo svjetlo s ekrana kako vam ne bi svjetlo remetilo prirodne ritmove i prouzročilo nesanicu. Nemojte koristiti mobitel kao budilicu i zbog toga ga držati uz uzglavlje kreveta. Radije kupite budilicu, a mobitel ostavite izvan spavaće sobe.

7. Preuzmite kontrolu nad mobitelom i nemojte dopustiti da se trzate na svaku zvukovnu obavijest. Radije u postavkama aplikacija odredite da vam mobitel ne javlja svaku obavijest, nego da ih vi sami pročitate kada to želite.

8. Obrišite aplikacije zbog kojih se osjećate loše i koje vam više kradu pažnju nego što vam koriste u životu. Dokazano je da što više vremena provodite tipkajući po aplikacijama kao što su Facebook ili Instagram, to ste nesretniji. S druge strane, takve aplikacije iznova pronalaze nove načine kako vam signalizirati da se nešto događa.

9. Redovito čistite svoj mobitel od aplikacija koje ste nekada skinuli, ali zapravo ih ne koristite te posložite aplikacije na homescreenu. Na prvoj stranici držite samo one aplikacije koje su vam nužne, na drugoj one koje su vam više za zabavu, a manje za poboljšanje života. Na trećoj stranici držite one koje se ne mogu izbrisati.

10. Svojoj djeci postavite najstrože moguće kriterije za korištenje i potičite ih na igranje i tjelesnu aktivnost s prijateljima uživo. Razgovarajte s njima o fenomenima koji vama nisu padali na pamet, kao što su vrijeđanje drugih, sexting, slanje i primanje golih slika ili videa. Čvrsto vjerujem da je vrijeme koje provedete s obitelji i prijateljima oči u oči najdragocjenije za vaše i njihovo mentalno zdravlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:27