DRUŠTVO ARHITEKATA VARAŽDINA O IZJAVI ŽELJKA UHLIRA 'Njegova komunikacija i postupci niti ulijevaju povjerenje niti se pokazuje volja za suradnjom'

Povodom izjava državnog tajnika Željka Uhlira koje je dao 3. travnja na gostovanju u programu N1 televizije, reagiralo je Društvo arhitekata Varaždina, a uz podršku svih ostalih regionalnih društava arhitekata s područja cijele Republike Hrvatske.

Nakon što je Uhlir primjedbe na prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice protumačio izjavom „netko ne želi pomoći, želi odmoći, blokirati donošenje zakona, kapacitirati službe u ministarstvu i zapravo zaustaviti proces obnove“, iz Društva arhitekta su napisali poduži dopis u kojem objašnjavaju zašto takva komunikacija državnog tajnika nije primjerena.

Njihovu reakciju ispod prenosimo u cijelosti.

- Reakcija Društva arhitekata Varaždina povodom izjava državnog tajnika Željka Uhlira danih 3. travnja 2020. godine prilikom gostovanja u N1 studiju uživo

Društvo arhitekata Varaždina, a uz podršku svih ostalih regionalnih društava arhitekata s područja cijele Republike Hrvatske, izražava negodovanje izjavama Državnog tajnika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željka Uhlira koje je dao za N1 televiziju.

Gospodin Uhlir protumačio je brojne primjedbe na prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice na sljedeći način: „netko ne želi pomoći, želi odmoći, blokirati donošenje zakona, kapacitirati službe u ministarstvu i zapravo zaustaviti proces obnove.“ Nadalje, na pitanje tko je autor primjedbi, izjavio je da „ne zna napamet", ali da se radi o nekoliko udruženja arhitekata. Navodi su preneseni s portala Index.hr.

Kriza izazvana korona virusom pokazala je da su u ovakvim trenucima prijeko potrebni smireni, staloženi stručnjaci poput Alemke Markotić. Ljudi koji znaju kako komunicirati teške obavijesti i ulijevaju povjerenje svim građanima. Ljudi koji su stručnjaci i kojima upravo iz tog razloga svi vjerujemo.

Nažalost, komunikacija i postupci predstavnika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU) niti ulijevaju povjerenje niti se pokazuje volja za suradnjom, te smo kao strukovna organizacija dužni upozoriti na neprimjerenost ovotjednih izjava gospodina Uhlira, posebice izjave o „udruženjima arhitekata“ koja se prema njegovom osobnom mišljenju protive obnovi Zagreba.

1. Primjedbe na prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice podnijele su najviše nacionalne stručne ustanove u obrazovanju, graditeljstvu, znanosti i kulturi. Nazivajući ih (bezimenim) udruženjima neprimjereno se umanjuje njihov značaj i društvena uloga. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije udruženje. Institut za povijest umjetnosti nije udruženje.

2. Niti dva tjedna nakon potresa nisu objavljena imena i prezimena stručnjaka koji sudjeluju u izradi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice, kao ni onih predloženih za Savjet za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Takav postupak ne ulijeva povjerenje u kvalitetan ishod zbog čega je reakcija mjerodavnih stručnjaka na takav postupak MGIPU i više nego opravdana: ovaj proces mora biti transparentan unatoč hitnosti.

3. Arhitekti nisu jedini koji se protive prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice. Urbanisti, građevinari, povjesničari umjetnosti, krajobrazni arhitekti i mnogi drugi također su potpisnici primjedbi na prijedlog Zakona. U mnogobrojnim novinskim tekstovima kritikama su se pridružili i brojni pravnici koji također daju primjedbe na prijedlog. Nejasno je zašto je gospodin Uhlir smatrao potrebnim izdvojiti samo jednu struku (arhitekte) kada je očito da mnogobrojni stručnjaci različitih struka smatraju da prijedlog Zakona nije dobar, te su javno reagirali?

4. Izostanak mjerodavnih struka u predloženom Savjetu za obnovu zgrada oštećenih u potresu poput urbanista, konzervatora, strojara, ekologa i ostalih neodvojivih struka prijeko potrebnih u planiranju i izgradnji naselja zabrinjavajući je. Struktura Savjeta ne ulijeva povjerenje. Kao članovi Savjeta u Zakonu se spominju brojni neimenovani državni dužnosnici. Ne i stručnjaci.

5. Javna rasprava demokratski je alat kontrole zakona i propisa. Struka ima neprikosnoveno demokratsko i zakonsko pravo reagirati na zakone i propise za koje smatra da ih je potrebno izmijeniti ili da su štetni. Pozivanje na najviše demokratske standarde donošenja zakona podrazumijeva da se s uvažavanjem razmotre sve primjedbe. Javno komentiranje primjedbi od strane državnih dužnosnika zaduženih za zakon na koji se primjedbe odnose predstavlja stvaranje nejednakog položaja svih zainteresiranih strana u javnoj raspravi.

6. Količina primjedbi od strane brojnih nacionalnih institucija i strukovnih udruženja nije znak opstrukcije rada MGIPU, već ozbiljan pokazatelj da je MGIPU vjerojatno napravio neke greške. Ovo je zamjena teza na koju moramo upozoriti. Institucije i udruženja napadnuta da opstruiraju donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice u više su navrata javno ponudile svoju stručnost i znanje s ciljem da se što prije nađu rješenja za novonastalu situaciju.

7. Kriza poput potresa nije i ne može biti opravdanje za ishitrene odluke čije će se posljedice osjećati još dugo nakon što ova kriza prođe. Odluke o obnovi i izgradnji moraju biti donesene od strane SVIH struka uključenih u planiranje i izgradnju grada ZAJEDNO – arhitekata, urbanista, konzervatora, građevinara, povjesničara umjetnosti, ekologa, sociologa, pravnika i ostalih.

Činjenica da je zbog velikih oštećenja građevnog fonda Zagreba potrebna hitna reakcija ujedno ne znači da ona mora biti ishitrena.

Ovim putem želimo izraziti javnu podršku uspostavi Koordinacijskog tijela koje bi trebalo definirati sve strateške postupke, financijske modele i zakonodavne okvire kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba i njemu gravitirajućih naselja prevladala na kvalitetan način.

U ime Društva arhitekata Varaždin, Petra Korpar, predsjednica

Uz podršku:

Društva arhitekata Dubrovnika Božo Benić, predsjednik

Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovca Matija Vinski, predjednik Društva; Luka Krmpotić, predsjednik Kluba arhitekata

Udruženja arhitekata Međimurja, Marina Mrla, predsjednica

Društva arhitekata grada Osijeka Ivan Cingel, predsjednik

Društva arhitekata Rijeke Gorana Stipeč Brlić, predsjednica

Društva arhitekata Splita Dragan Žuvela, predsjednik

Društva arhitekata Šibenika Nastja Alfier, predsjednica

Društva arhitekata Zadra Petar Kozina, predsjednik

Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, predsjednik