REZANJE NAJPOTREBNIJIMA

DRŽAVA BEZ SRCA Zabranjeni terapijski psi za reahbilitaciju, asistentima ukinut novac

 Rano Šuvar / EPH

Poznata je činjenica da terapijski psi mogu ulaziti svugdje kao pratnja osobama kojima služe za rehabilitaciju, no u predškolske ustanove ulaz im ipak neće biti dozvoljen, piše Slobodna Dalmacija.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i reagiralo je, naime, na slučaj djeteta u Zagrebu koje ima višestruka oštećenja i čiji su roditelji tražili da u vrtić dolazi s terapeutskim psom.

U MZOS-u su zatražili stručan savjet Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i, na temelju toga, ovaj tjedan svim ravnateljima vrtićkih ustanova u državi poslali dopis u kojem ih upozoravaju na činjenicu da za boravak psa u predškolskoj ustanovi nema zakonskog utemeljenja, te da se umjesto toga djeci s poteškoćama osiguraju pomoćnici u radu, dodatni odgojitelji ili pak neka druga kvalificirana osoba.

- Predlažemo svim ravnateljicama i ravnateljima kojima se roditelji obraćaju sa željom da pas bude uz dijete u prostorima dječjeg da im u uljudnom razgovoru ukažu na to da je dječji vrtić odgojno-obrazovna i javna ustanova u kojoj se odgajaju djeca rane i predškolske dobi, za što su odgovorni oni, a terapijski pas ili pas vodič može biti u obiteljskom okruženju s djetetom, na što roditelji imaju prava i odgovornosti, te da sa psom mogu doći do ulaznih vrata dječjeg vrtića - piše u dopisu kojeg ravnateljima vrtića šalje Marija Ivanković, voditeljica Službe za predškolski odgoj i obrazovanje u MZOS-u.

Svoju odluku , ponavljamo, na dobivenom mišljenju HZJZ-a čiji stručnjaci također smatraju kako su osobni asistenti bolje rješenje za mlađu "vulnerabilnu populaciju" nego što su to terapeutski psi.

- Djeca predškolske dobi su u povećanom riziku od infekcija općenito, pa tako i od onih koje potencijalno mogu prenijeti psi... Oni su, kao i druge životinje, nositelji različitih klica: bakterija, virusa (čak i virusa gripe), parazita i gljivica koje kod ljudi mogu izazvati bolest...

U svom krznu mogu nositi krpelje ili buhe kao moguće vektore uzročnika bolesti. Ističemo važnost zaraze bakterijom Campylobacter jejuni, jednom od vodećih uzročnika bakterijskog gastroenteritisa kod djece. Ostale moguće bolesti koje se mogu prenijeti sa psa na djecu su bjesnoća, Q-groznica, šuga, ehinokokoza, mikrosporoza - piše, među ostalim, doc. dr. Ranko Stevanović, v.d. ravnatelja HZJZ-a koji navodi kako bi, u slučaju eventualnog odobrenja boravka terapeutskih pasa u vrtiću, bila potrebna prethodna edukacija svih djelatnika, kao i eventualno supervizije "budući da je to jedan sasvim novi aspekt za odgajatelje i cjelokupni u vrtiću".

Apsurdno je, međutim, da iz HZJZ-a sugeriraju dovođenje osobnih asistenata u vrtić koji bi bili na raspolaganju djeci s poteškoćama, a Zakonom o predškolskom odgoju oni uopće nisu predviđeni u radu s djecom!

Neslužbeno doznajemo i kako su se s ovom problematikom i prije zagrebačkih odgajatelja susreli oni u Imotskom, u tamošnjem dječjem vrtiću.

- Točno je, lani smo imali jedan takav slučaj. Roditelji djeteta s poteškoćama u razvoju kazali su nam u lipnju, dakle koncem prošle pedagoške godine, da će najesen u vrtić dolaziti i terapeutski pas koji im je odobren. S obzirom da za takvo što nikad dotad nismo čuli, raspitali smo se na nekim adresama i dozvolili roditeljima da psa dovedu isključivo do vrata vrtićke skupine.

Oni su se isprva protivili, naglašavajući kako je to skup pas kojeg se ne može ostavljati pred vratima, te da može biti i među drugom djecom, no mi nismo na to pristajali. Dakle, do garderobe i gotovo. U međuvremenu su i prorijedili svoje dolaske sa psom, tako da nas više toliko i ne muči taj problem, no nakon ovog dopisa, kojeg smo zaprimili od Ministarstva, morat ćemo ih zamoliti da životinju ipak ne uvode u vrtić - kaže Dražen Markota, ravnatelj DV-a "Imotski".

Prepreke

- nemaju asistenata koji bi bili s njihovom djecom u redovnom vrtiću
- s terapeutskim psima smiju isključivo do vrata vrtića
- nemaju koga angažirati da im čuva djecu dok su oni na poslu

Briga se svaljuje na leđa stažista

S činjenicom da zakon uopće ne predviđa rad asistenata s vrtićkom djecom suočila se i naša sugovornica (podaci poznati redakciji), majka šestogodišnjeg dječaka s poremećajem iz autističnog spektra koji već tri godine, po dva sata dnevno, uz posebni, pohađa i redovni vrtić.

- Posljednjih se godina u redovni program upisuje sve više mališana s nekakvim poremećajima, zbog socijalizacije koju im omogućuje druženje s drugom djecom. Problem je što, po mom sudu, to nije riješeno na adekvatan način. Naime, takvoj bi se djeci trebalo malo više posvetiti, a na koncu ispadne kako ova dužnost dopadne neku stažistkinju koju nakon nekoliko mjeseci, ovisno o potrebi, pošalju na zamjenu u drugi vrtić ili, pak, odgajateljicu koja mora istovremeno skrbiti o dvadesetero djece u grupi. To definitivno nije rješenje - kaže ova majka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. prosinac 2024 15:35