Državni odvjetnik bit će ograničen na dva mandata u trajanju od četiri godine

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, neovisno o odnosima s aktualnom vladom, može računati na samo još jedan mandat na čelu tužiteljstva.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predlaže novi Zakon o državnom odvjetništvu u kojemu se jedna od glavnih promjena odnosi na ograničavanje broja mandata glavnoga državnog odvjetnika, i to na samo dva u trajanju od četiri godine.

Radi se, navodi se u obrazloženju Ministarstva pravosuđa, o uvažavanju preporuka GRECO-a iz 2014. godine kojima se želi povećati transparentnost pri imenovanju glavnog državnog odvjetnika, a rizik od neprimjerenog političkog utjecaja svesti na najmanju moguću mjeru.

Ako Cvitan nakon prvog mandata koji će mu isteći 24. travnja iduće godine ne dobije povjerenje HDZ-ove većine za još jedan mandat, po Bošnjakovićevu zakonskom prijedlogu bilo bi mu osigurano mjesto zamjenika glavnoga državnog odvjetnika. No, Zakon o državnom odvjetništvu koji je Ministarstvo pravosuđa pustilo u javnu raspravu trebao bi stupiti na snagu 1. kolovoza 2018., dakle četiri mjeseca nakon potvrde novog mandata Cvitanu, ili imenovanja novoga glavnog tužitelja.

Arbitraže

Da je HDZ požurio sa zakonodavnim aktivnostima u pravosuđu i ranije usvojio Bošnjakovićeve zakone, već bi sada morala biti pokrenuta procedura imenovanja glavnoga državnog odvjetnika. Po prijedlogu novog zakona, postupak imenovanja glavnog tužitelja pokretalo bi Državnoodvjetničko vijeće i to najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog. U Narodnim novinama bi se morao objaviti javni poziv, a kandidati bi u roku od najdulje 30 dana trebali dostaviti prijave zajedno s podacima o dotadašnjem radu i programom za funkciju na koju se javljaju. Državnoodvjetničko vijeće bi pristigle kandidature dostavilo Vladi koja odlučuje koga će predložiti. Glavnoga državnog odvjetnika bira Sabor, i to uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe.

Zakonske odredbe kojima se opisuje obaveza državnog odvjetnika da jednom godišnje Saboru podnosi izvještaj o radu uređuju se tako da se u njegovoj izradi primjeni metodologija koju nalaže Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Cilj je postići sustavno praćenje rada odvjetništva i utvrđivati kretanje trendova u radu tužitelja.

Zanimljiva je i odredba kojom bi Bošnjaković uveo nešto više reda u zastupanje Hrvatske pred stranim sudovima i arbitražama kada državu ne mogu zastupati državni odvjetnici (iz građanskog odjela treba angažirati strane stručnjake). Kako obrazlaže u zakonskom prijedlogu, zbog veće transparentnosti uvelo bi se povjerenstvo za izbor odvjetnika u postupcima pred međunarodnim ili stranim sudovima koje daje mišljenje o stranom stručnjaku kome se povjerava zastupanje.

Mišljenje ne bi bilo obvezujuće, ali bi glavnom državnom odvjetniku bilo putokaz pri prijedlogu Vladi za donošenje odluke kojom ga ovlašćuje na davanje punomoći i sklapanje ugovora o zastupanju sa stranim stručnjakom. Cilj je da se kroz osnivanje ovakvog Povjerenstva osigura puna transparentnost pri izboru pravnika koji će Hrvatsku zastupati pred stranim sudovima i arbitražama, a pritom bi se vodilo računa da naknade koje su iznimno visoke u arbitražama ne budu jedini kriterij.

Državno sudbeno vijeće

Bošnjaković predlaže i novi Zakon o državnoodvjetničkom vijeću koji je na tragu Zakona o državnom sudbenom vijeću. Tako se u sastavu mora voditi računa o regionalnoj zastupljenosti, ali i o tome da budu zastupljeni kaznenjaci i civilisti. Postrožuju se uvjeti za imenovanje zamjenika županijskoga državnog odvjetnika s osam na deset godina staža. Uvode se promjene i u odnosu na imovinske kartice državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, i to tako da će one biti objavljene na web stranicama i biti dostupne građanima na isti način kao što su dužnosničke.