Brisanje Interpolove tjeralice za prvim čovjekom mađarskog MOL-a Zsoltom Hernadijem za hrvatskog ministra vanjskih poslova Davora Stiera je “stvar pravosuđa, a ne politike”. Tako je u utorak komentirao postupak Interpola nakon što se u Budimpešti sastao s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom.
Ministar Szijjarto je, pak, zadovoljno trljao ruke.
- Mi se tome jako veselimo i smatramo to odgovarajućim i pozitivnim - rekao je Szijjarto.
Za razliku od hrvatske strane, koja hrvatsku potragu za Hernadijem zbog optužbe da je podmićivao bivšeg premijera Ivu Sanadera u aferi Ina - MOL smatra pravnim pitanjem isključivo u nadležnosti pravosuđa, mađarska strana se ne libi izravno politički i diplomatski utjecati čak ni na sam Interpol kako bi zaštitila “svog čovjeka”.
U tome je, kako Jutarnji list doznaje iz pouzdanih izvora, izravno sudjelovao baš i samo Szijjartovo ministarstvo vanjskih poslova, što je uredno evidentirano u dokumentima Interpola. I to u kritičnoj fazi rješavanja pitanja tjeralice za Hernadijem, nakon što je nadležna Interpolova komisija CCF po drugi put donijela odluku u korist Hrvatske, da tjeralicu opet treba raspisati.
Diplomatska akcija
Ove je jeseni najprije mađarski veleposlanik posjetio Glavno tajništvo Interpola u Lyonu, a zatim je Interpol zaprimio i službenu notu triju mađarskih ministarstava, pravosuđa, vanjskih poslova i trgovine. Tada je došlo do zaokreta. Izvršni odbor Interpola umjesto da prihvati, inače za Glavno tajništvo Interpola pravno obvezujući stav CCF-a, dakle vlastite za to nadležne komisije, ipak donosi suprotnu odluku, da se tjeralica za Hernadijem briše.
Bez ikakvog obrazloženja. MUP RH navodi da se radi o presedanu, jer se prvi put u povijesti Interpola dogodilo da je Izvršni odbor u pitanju potrage postupio suprotno preporuci statutarnog tijela, CCF-a.
Međutim, to nije bilo ni prvo uplitanje mađarske politike u slučaju Hernadi, ni prvi, najblaže rečeno čudan potez Interpola u pogledu tjeralice za njim.
Mađarska pravosudna tijela, od trenutka kada je USKOK otvorio istragu protiv Hernadija i Sanadera 2011., prestala su surađivati s hrvatskim kolegama, a ujedno je blokirana bilo koja vrsta kontakta sa samim Hernadijem. Već u toj fazi uključile su se i druge mađarske institucije, jer je hrvatska strana dobila niz odbijenica za ispitivanje Hernadija, pa čak i za “običnu” molbu da mu se uruči sudski poziv. Te su zamolnice mahom odbijane zbog, kako je službeno obrazlagano, zaštite nacionalne sigurnosti. U jednom je obrazloženju čak stajalo kako bi ispunjenje zamolnice moglo dovesti do ugroze ne samo nacionalne sigurnosti nego i financijske stabilnosti Mađarske.
Hernadijevi odvjetnici dva su puta podnosili žalbe spomenutoj Interpolovoj komisiji s raznim pravnim argumentima te su oba puta uspjeli isposlovati suspenziju tjeralice. No, CCF je oba puta uvažio hrvatske argumente i zaključio da nema zapreka da tjeralica ostane na snazi.
Kada se to dogodilo zadnji put, koncem ljeta, umjesto ponovnog “dizanja” tjeralice u Interpolovim evidencijama dolazi do “šutnje”. I onda iz Glavnog tajništva Interpola Hrvatska dobiva vrlo neobičan zahtjev.
Od Hrvatske je zatraženo da dade financijsko jamstvo da će snositi moguće troškove ako Hernadi eventualno tuži Interpol zbog štetnih posljedica koje bi postupanje po međunarodnoj tjeralici moglo imati.
Bespotrebni pregovori
Iako za to zapravo nije bilo nikakvog uporišta, hrvatska strana pristaje na pregovore, koji su bili dogovoreni za rujan. No, u Interpolu su, očito svjesni da nemaju prava postavljati takve zahtjeve, ipak odustali od ove varijante. A onda je nastupila mađarska diplomacija. Uslijedili su spomenuti posjet njihova veleposlanika Interpolu te nota njihovim ministarstvima kojom traže da Interpol zaštiti prava Zsolta Hernadija i druge interese.
U tom trenutku cijeli je slučaj zapravo dignut na posve drugu razinu. Dok se prethodno radilo o redovnom postupku koje je hrvatsko pravosuđe preko našeg ureda Interpola pokrenulo protiv samog Hernadija, dakle privatne osobe, nakon angažmana mađarskih vlasti okolnosti su se promijenile i Interpol je cijeli slučaj počeo promatrati kao spor između dvaju nacionalnih ureda Interpola, odnosno dviju država. Shodno tome iz Interpola su pozivali te dvije strane da bilateralno riješe spor.
Na sastancima i izlaganjima koji su uslijedili, hrvatski predstavnici uporno su pokušavali ukazati da se ne radi o sporu dviju država nego o tome da jedno tijelo Interpola nije poštivalo odluku drugog, nadležnog tijela. Stoga su nakon spomenute odluke Izvršnog odbora, donesene 6. studenoga na Baliju, zatražili da se o tome raspravlja i glasuje na Općoj skupštini Interpola. Međutim, većinom glasova Opća skupština je dva dana kasnije potvrdila odluku Izvršnog odbora i tjeralica za Hernadijem je brisana. I tako, i nakon što je Mađarska pokazala što je sve spremna poduzeti da zaštiti nacionalne interese, ovo je za Hrvatsku očito i dalje samo pravosudno pitanje.
Hrvatska tražila novu “zlatnu tjeralicu” za bogate kriminalce
Hrvatski predstavnici na Općoj skupštini Interpola na Baliju iznijeli su svoje viđenje slučaja Hernadi te su skrenuli pozornost na postupanje mađarskih vlasti te samih tijela Interpola. Međutim, predstavnici oko 120 prisutnih zemalja članica nisu iskazali poseban interes za raspravu o točki za koju su dobili kompliciranu pravnu dokumentaciju. No, interes predstavnika pojedinih, posebice manjih zemalja naglo je porastao kada je hrvatska strana, ponukana ignorancijom nadležnih tijala, “predložila” da Interpol pored “crvene tjeralice” uvede i “zlatnu tjeralicu” koja bi se raspisivala za bogatijim kriminalcima. Ipak, nisu uspjeli dobiti dovoljno ruku za opstanak tjeralice za Hernadijem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....