Pravni problem

Državni sindikati prihvatili ponudu rasta plaće, javni odbili, sad ne mogu u štrajk: ‘Vlada je to unaprijed smislila!‘

Budući da nije došlo do konsenzusa, Vlada može autonomno donijeti odluku o uvećanju osnovice na plaću, no sindikati se tomu protive

Subotnji Adventski prosvjed u organizaciji Sindikata znanosti, Sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama
 

 Damjan Tadic/Cropix

Pregovori Vlade s predstavnicima državne i javnih službi u ponedjeljak su završili poprilično neočekivano za sindikalnu stranu, s obzirom na to da su sindikati državne službe prihvatili Vladinu ponudu povećanja plaća u iznosu od tri posto od 1. travnja te dva posto od 1. studenoga, no 11 sindikata javnih službi istu je ponudu odbilo. Time je otvoren pravni problem: budući da nije došlo do konsenzusa, Vlada može autonomno donijeti odluku o uvećanju osnovice na plaću. Članak 53. Temeljnog kolektivnog ugovora propisuje da ako se do donošenja državnog proračuna ne ugovori visina osnovice, tada je odlukom utvrđuje Vlada.

Sindikatima javnih službi to je popriličan udarac, budući da to znači da nemaju pravo na postupak mirenja, a bez njega ne mogu organizirati zakonit štrajk, koji već neko vrijeme spominju.

To je potvrdio i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, izjavom da nema nikakvih pretpostavki za štrajk.

- Ovo što smo mogli čuti od predstavnika sindikata javnih službi je da će oni tražiti mirenje. Međutim, upravo su oni potpisali Temeljni kolektivni ugovor u kojem jasno stoji da ako se ne usuglasimo oko iznosa povećanja osnovice do izglasavanja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku. Ja sam siguran da su predstavnici sindikata u javnim službama svjesni što su potpisali - rekao je Piletić priznajući da nije uobičajena situacija u kojoj državni pristaje, a javni ne pristaju na ponudu.

Piletić je dodao da povećanje od 5,06 posto nije zanemarivo, imajući u vidu da je tijekom ove godine Vlada povećala plaće za 30 posto.

U sindikatima javnih službi takav su manevar Vlade prozvali ružnom i unaprijed smišljenom pričom. U narednim danima će tražiti rješenje za izlaz iz situacije jer ne žele odustati od postupka mirenja.

- Ponuda Vlade bila je neprihvatljiva. Na razini čitave godine riječ o uvećanju manjem od 2,7 posto. Vlada se nije ozbiljno pomaknula prema našim zahtjevima - izjavio je glavni tajnik Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin. Posljednji zahtjev sindikata bio je rast osnovice od četiri posto u veljači plus isto toliko od 1. travnja, uz isplatu novog materijalnog prava, toplog obroka u visini od 50 eura.

Prema Kroflinovim riječima, sada je otvoreno pravno pitanje kako natjerati Vladu da ponovo sjedne za stol sa sindikatima javnih službi.

- Mi nismo završili pregovore na zadovoljavajući način. Treba nam nekoliko dana da stavimo glave na hrpu. Na ovu Vladinu igru s neprihvaćanjem postupka mirenja sto posto nećemo pristati - poručio je dodavši da je sada jasno zašto je Vlada toliko razvlačila s pregovorima.

- Pokazali su pravo lice - komentirao je Kroflin.

Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod priznao je da je ostao iznenađen time što su Vladinu ponudu tako lako prihvatio sindikat državne službe, što je otežalo situaciju javnim službama.

- Ne bih stvari promatrao završenima. Naš je stav da je nužan nastavak kroz postupak mirenja. Ako se želi izbjeći štrajk, a nadam se da obje strane to žele, još postoji mogućnost dogovora. To nam je važno zato što je poruka ministra Piletića da nemamo pravo na postupak mirenja. Na to se pozivaju da bi mogli izbjeći mirenje i najavu štrajka. Državni je proračun donesen i stoga je očito da su u pregovore sa sindikatima ušli s figom u džepu. Na kome je krivnja što su pregovori kasnili mjesec i pol dana? Sada je jasno da su željeli dovesti sindikate u situaciju da pregovaraju pred samo donošenje proračuna, a kako bi, pozivajući se na članak 53. TKU-a, izbjegli mirenje. To je ružno. Stalno se pozivaju na pregovore u dobroj vjeri, no ovo je eklatantan primjer da dobre vjere s njihove strane nije bilo - komentirao je Stipić.

Kako dodaje, Vladina je strana od početka znala da sindikate javnih službi neće zadovoljiti ponuda tri plus dva, a ujedno je željela izbjeći štrajk.

- Ovo je bila smišljena priča. Znali su, ako dođe do štrajka, on će biti moguć tek u siječnju, zbog školskih praznika i činjenice da je uloga prosvjetara u industrijskim akcijama iznimno važna. Također, ne manje bitno, razvukli su pregovore do zadnjeg nastavnog tjedna pred zimske praznike da bi znali da se ništa neće događati pred predsjedničke izbore. Jer da su nam prošli put rekli ono što su obznanili danas, onda bi štrajk bio ovog tjedna - objašnjava Željko Stipić.

U sindikatima tvrde da kod njih sada postoji visok stupanj suglasnosti o tomu da naprave zajednički pritisak ne bi li se krenulo u postupak mirenja koji, ako ne uspije, osigurava mogućnost zakonitog štrajka. Kažu da nisu avanturisti te da imaju odgovornost prema članovima, i zato će štrajk, ako do njega dođe, biti "uzorno pravno organiziran".

Šprem: ‘Preispitat ćemo situaciju‘

Predsjednica Matice hrvatskih sindikata Sanja Šprem, ujedno predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, napominje da Vlada u ovoj situaciji može samostalno odrediti visinu osnovice, na način da ta osnovica može biti jednaka onoj na koju su pristali sindikati državne službe, ali može biti i drukčija. Naime, prema TKU, osnovica za obračun plaće, u slučaju da je samostalno donosi Vlada, ne može biti niža od iznosa posljednje ugovorene osnovice.

– Tu je problem. Razočarana sam Vladinom reakcijom jer su nam prethodno rekli da nastavljamo pregovore neovisno o donošenju državnog proračuna. Na nama je sada da preispitamo situaciju s pravne strane. Po mišljenju pravnika s kojima smo dosad razgovarali, ipak postoji osnova za proces mirenja i najavu štrajka - rekla je Šprem uz najavu da će pravnici Matice od utorka početi raditi na rješenju situacije.

Na pregovorima u ponedjeljak, koji su u slučaju javnih službi trajali svega oko pola sata, Vlada je ponudila uvećanje naknade za noćni rad s 45 na 50 posto (sindikati su prvotno tražili 55), no ostala je "tvrda" s novim pravom - toplim obrokom. U sindikatima, koji su prvo zahtijevali 70 eura za topli obrok, iznos su spustili na 50 eura, a kažu da su bili spremni ići i ispod toga. Jer važno je uglaviti novo materijalno pravo u kolektivni ugovor, a kasnije ga je lakše financijski dograđivati. No Vlada nije na to pristala.

Što se tiče sindikata državne službe, oni su prema riječima predsjednika Sindikata policije Dubravka Jagića postigli svoj cilj. Oni su u pregovore krenuli sa zahtjevom jednakim kao i javne službe (rast od 10 posto), no kada su, kako kažu, vidjeli kakva je situacija, pristali su na povećanje plaća za ožujak od tri posto (isplata u travnju) te dva posto za listopad (isplata u studenome). Dogovorili su povećanje jubilarne nagrade na 300 eura, dvije i pol osnovice plaće za otpremnine te uvećanje naknade za noćni rad s 40 na 50 posto. Što se toplog obroka tiče, o tomu planiraju pregovarati sljedeće godine.

Kako su poručili iz sindikata državne službe, ovo je dobar start za pregovore u 2025. i vjeruju da bi "zaposlenici morali biti zadovoljni". - Bitno je da smo pregovore završili prije blagdana i da ih svi mogu provesti u miru sa svojim obiteljima - izjavio je za HRT predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 15:56