Državni tajnik: ‘Do kraja godine ćemo vidjeti tko ima koju naljepnicu‘ Gradonačelnik Gline: ‘Šteka u Ministarstvu‘

Obnova na potresima pogođenim područjima ne ide željenom i potrebnom brzinom. Mjeseci su prošli, a malo toga je vidljivo na terenu. Očito je da je prema postojećim propisima nemoguće pomaknuti stvari s mrtve točke. Hoće li se to uspjeti napraviti najavljenim izmjenama Zakona o obnovi? Kako riješiti najveću kočnicu - neriješene imovinskopravne odnose? Koliko će obitelji još jednu zimu dočekati u kontejnerima?

To su bile teme Otvorenog na HRT-u. Gosti su bili Ivan Janković, gradonačelnik Gline, Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje, Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu te Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjega državnog ureda za obnovu.

Ivan Janković, gradonačelnik Gline (Nezavisni) rekao je kako mu ljudi postavljaju pitanja na koja nema odgovore.

- Da bismo ubrzali obnovu moramo detektirati problem, a to je samo nekoliko posto obrađenih zahtjeva. U Ministarstvu graditeljstva nešto šteka. Ili je problem zakon ili netko ne radi svoj posao, rekao je dodavši da ako je problem zakon da ga treba mijenjati.

Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje (HDZ) istaknula je da je u Petrinji najveći problem dobivanje suglasnosti za uklanjanje objekata.

- Moj stav je da je potrebna velika suradnja. Ne treba politizirati, ako ćemo raditi u interesu građana. Više glava pametnije. Moramo komunicirati s državom, Vladom i Stožerom jer mi s terena znamo gdje je i koji problem, rekla je, dodavši da je do sada srušeno 120 objekata.

Sporost državne administracije

Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka rekla je da je iznenađena tom brojkom, te istaknula kako su u Zagrebu u godinu i pol srušena tek tri objekta.

- I to sve zbog sporosti državne administracije koja ne izdaje suglasnosti koje su potrebne, rekla je. Smatra kako treba ići u smjeru izmjena zakona o obnovi, ali i da treba na drugačiji način primjenjivati postojeće odredbe.

- Drugi dio problema je da veliki dio institucija sudjeluje. Trebamo ovlasti prenijeti na jednu instituciju i da građani znaju koja je to jedna institucija koja je zadužena za njihove zahtjeve, naglasila je.

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je prva verzija Zakona o obnovi trebala biti 16. travnja.

- Tada je Zakon bio kratak, jasan, precizan, ali onda su svi nešto htjeli i došao je 5. mjesec, pa izbori... i dobili smo zakon u rujnu i sada je malo kompliciran. Sada je svedeno da ima jako puno kontrolora koji kontroliraju, a u principu se radi o standardnim građevinskim aktivnostima gdje treba inženjer biti uključen od početka do kraja.

Nije utrka na 100 metara - već maraton

Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjega državnog ureda za obnovu rekao je da ovo nije utrka sprinta na 100 metara, već da se nalazimo u maratonskoj utrci obnove. Dodao je i kako naknadna podrhtavanja vrlo često pogoršavaju situaciju.

- Svi prvi pregledi su obavljeni. Govorimo o 70.000 detaljnih pregleda u Banovini i Zagrebu. Na Banovini imamo već 8-9 tisuća zahtjeva za naknadnim pregledima. Imamo puno paralelnih sustava koje uklapamo i krećemo prema završnoj inventuri stanja. Sretan bih bio kada bismo do kraja godine na Banovini imali kompletnu inveturu stanja da znamo svaku naljepnicu je li bila crvena, žuta ili zelena.

Benčić je istaknula kako će iznijeti prijedloge u kojem smjeru bi trebale ići izmjene Zakona.

- Da imamo jednu instituciju koja će imati kontrolu nad cijelim procesom, a treba razlučiti pitanje obnove i konstrukcije obnove i od pitanja vlasništva i legalnosti. Moramo shvatiti da vraćamo objekte u ono stanje u kojem su bili prije potresa i tamo gdje je potrebno, dižemo razinu otpornosti, a vlasništvo nas ne treba zanimati, istaknula je.

Janković je rekao da su detektirali usko grlo - Ministarstvo graditeljstva i problematičan zakon. Istaknuo je da je vidio napore ministra Medveda i Stožera da se nešto napravi, ali da će ih procedure pojesti.

- Moramo skratiti postupke i procedure. Svjestan sam da se taj zakon kreira i za Petrinju, Glinu i Zagreb, ali to će biti nemoguće provesti.

Komentirajući problem imovinsko-pravnih odnosa, Hanžek je rekao kako ima iz svoje prakse primjer gdje se u jednoj kući ljudi ne mogu dogovoriti i ne podnose zahtjev za obnovu jer nema suglasnosti svih stanara.

Lakušić je rekao kako svima mora biti jasno da kad se donosio zakon da se govorilo da, ako bude potrebno, da će se donijeti izmjene i dopune.

- Nije se moglo odjednom donijeti zakon koji će obuhvatiti sve što se moglo očekivati. Znalo se da će imovinsko-prvani odnosi biti problem, ali ne i u kojoj mjeri, istaknuo je.

Janković je rekao kako izmjene zakona o obnovi nisu čarobni štapić.

- U Glini i na Banovini potrebna je obnova života. Obnoviti samo zidove napravljeno je poslije rata i bilo je promašeno. Danas smo na Stožeru razgovarali o programu Vlade za potresom pogođena područja. U dokumentu od 120 stranica grad Glina se spominje u četiri rečenice. Nije sve krimen Vlade, rekao je dodavši kako sa svojim timom paralelno radi na razvojnim projektima, obnovi i zadržavanju života, ali da im treba podrška Vlade.

Hanžek je rekao da razgovaraju s gospodarskim subjektima koji su iznikli iz vlasništva države u dijelu razvoja poljoprivrede i turizma na tom području.

- Imamo i dobrih primjera - Novska gdje se počeo razvijati STEM i imamo prvu srednju školu koja se bavi gaming industrijom. Imamo puno ideja, naglasio je.

Lakušić je rekao kako ljude osim obnovljenih kuća zadržava radno mjesto, škole, bolnice, fakulteti, crkve...

- I to može biti prvo u dijelu novca koji će doći iz EU. Procjena troškova za Banovinu je oko 6 milijardi eura. Već sada moraju biti spremni javni natječaji za objekte koji će biti ključni da ljudi ostanu, rekao je.

Istaknuo je da je cijena građevinskog materijala skočila 20-30 posto, ali ne samo zbog potresa.

- Važno je jesu li tvornice u zonama oko područja gdje je bio potres zaprimile narudžbe države za povećanu proizvodnju, jesu li tvrtke s njima počele sklapati aranžmane i dogovore i kolika će količina materijala biti, dodao je.

A na upit koliko će ljudi ovu zimu provesti u kontejnerima, Hanžek je rekao - 4700.