Državni ured izrazio uvjetno mišljenje o izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2021.

Državni ured za reviziju izrazio je uvjetno mišljenje o Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2021. godinu, a svoje izvješće zajedno s ostalih 16 u utorak je dostavio Hrvatskom saboru.

Uvjetno mišljenje izraženo je, između ostaloga, zbog propusta pri evidentiranju poslovnih događaja (premija na obveznice, tečajnih razlika i pojedinih primitaka) koji su utjecali na podatke iskazane u Godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna za 2021. godinu. Osim toga, utvrđeno je da pojedinim propisima koji uređuju pripremu i izvršavanje proračuna, proračunsko računovodstvo, izvještavanje o izvršenju proračuna te financijsko izvještavanje proračuna i proračunskih korisnika, određena područja nisu uređena ili nisu dovoljno jasno uređena, istaknuli su iz Državnog ureda za reviziju.

Kratak rok za sredstva iz fonda solidarnosti

Skrenuta je i pozornost na kratak rok za korištenje sredstava pomoći iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa, kao i na poteškoće zdravstvenog sustava i visinu dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova koje mogu utjecati na buduće rashode državnog proračuna, a tu je i visina potencijalnih obveza državnog proračuna s osnova sudskih sporova i danih državnih jamstava, jer predstavljaju značajan fiskalni rizik za državni proračun u sljedećim godinama.

Tako su krajem 2021. godine potencijalne obveze s osnova sudskih sporova iznosile 24,1 milijardu kuna, a potencijalne obveze na temelju danih državnih jamstava 48,2 milijarde kuna.

Za utvrđene nepravilnosti i propuste dana su 24 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava, naveli su iz Ureda.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2021. iznosili su 154,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi 169 milijardi kuna, uz deficit od 14,97 milijardi kuna.

Dug državnog proračuna krajem 2021. iznosio je 294,6 milijardi kuna i veći je za 15 milijardi kuna ili 5,4 posto u odnosu na 2020. godinu.

Osnovni uzrok povećanja duga je zaduživanje, a zbog ostvarenja manjih prihoda u odnosu na rashode državnog proračuna te uvrštavanje u dug državnog proračuna obveze po zajmu iz 1956. odobrenom Narodnoj banci Jugoslavije, čiji je dio u iznosu od 34,96 milijuna eura, na temelju sporazuma hrvatske Vlade i Vlade Savezne Republike Njemačke o preuzimanju i reprogramiranju vanjskog duga iz 1996., preuzela Hrvatska.

U 2021. dano je 13 državnih jamstava u iznosu od 3,3 milijarde kuna pa su krajem 2021. ukupna državna jamstva iznosila 48,2 milijarde kuna. S jamstvima kao potencijalnim obvezama, ukupni dug državnog proračuna iznosi 342,8 milijardi kuna, izvijestili su državni revizori.

HZMO-u bezuvjetna mišljenja

Ured je u utorak Hrvatskom saboru dostavio i 14 izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji, koja se odnose na dva korisnika državnog proračuna (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Veleučilište u Rijeci), na četiri lokalne jedinice (općine Dekanovec, Đelekovec, Podgorač i Štrigovu), kao i na osam trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica (Istarski vodovod, Koprivničke vode, Rad iz Drniša, Vodovod iz Senja, Vodovod iz Zadra, splitski Vodovod i kanalizacija, Vodovod Labin i Vodovod Pula).

Kod korisnika državnog proračuna revizija je obuhvatila financijske izvještaje i poslovanje za 2020. godinu, pri čemu je HZMO dobio bezuvjetno mišljenje i za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja, a Veleučilište u Rijeci uvjetno mišljenje o financijskim izvještajima, a bezuvjetno za usklađenost poslovanja.

Kad je riječ o općinama, revizija se odnosi na prošlu godinu, a Đelekovcu su izražena bezuvjetna mišljenja o financijskim izvještajima i usklađenosti poslovanja, a drugim lokalnim jedinicama uvjetna mišljenja u oba segmenta.

Naposljetku, za osam trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica za 2020. izraženo je pet bezuvjetnih i tri uvjetna mišljenja o financijskim izvještajima, a tri bezuvjetna i pet uvjetnih mišljenja o usklađenosti poslovanja.

Bezuvjetno mišljenje u oba segmenta dobili su Istarski vodovod iz Buzeta, Vodovod i kanalizacija iz Splita te Vodovod Pula.

Saboru su dostavljena izvješća o obavljenoj reviziji usklađenosti koja se odnose na HEP Elektru i HEP-Proizvodnju, pri čemu je za obje tvrtke izraženo bezuvjetno mišljenje o usklađenosti poslovanja za 2020. godinu.