DRŽAVNI VRH POLOŽIO VIJENCE NA OBILJEŽAVANJU 28. OBLJETNICE AKCIJE PLITVICE Na dan koji je postao poznat kao 'krvavi Uskrs' poginuo je Josip Jović

Komemoracija na 28. obljetnicu akcije "Plitvice", tijekom koje je 31. ožujka 1991. poginuo hrvatski redarstvenik Josip Jović, počela je u nedjelju u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a u ime Republike Hrvatske ispred spomenika prvoj žrtvi Domovinskog rata zajednički su vijenac položila izaslanstva državnog vrha.

Uz spomenik Josipu Joviću, nakon intoniranja himne vijenac su osim obitelj Jović, položili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Anđelko Stričak, ministri Davor Božinović, Tomo Medved i Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, suborci predvođeni svojim zapovjednikom generalom zbora Josipom Lucićem te predstavnici više braniteljskih udruga.

Na komemoraciji je više od tisuću ljudi, a počast svojem suborcu i drugim žrtvama Domovinskog rata odali su i pripadnici specijalnih postrojbi, danas organiziranih u Udrugu ratnih pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko 90, Udrugu Tigar 90/91 Rakitje, Udrugu Pripadnika posebne jedinice policije Kumrovec 90 i Udrugu prvi hrvatski redarstvenik.

Na komemoraciju su dotrčali i ultramaratonci, trkači iz udruga Specijalne jedinice policije Grom zajedno s predstavnicima MUP-a, koji su iz Karlovca krenuli jučer i protrčali skoro 90 kilometara do Plitvica, s ciljem da na svoj način, kako je istaknuo idejni začetnik ultramaratonac Nikica Vrabac, podsjete građane na pobjede, podvige, uspjehe, herojska djela i ideale pripadnika specijalne policije tijekom Domovinskog rata. U Grabovcu im se ove godine priključila i grupa trkača Atletskog kluba "Plitvice" koja je s njima otrčala posljednjih 14 kilometara rute.

Tu su i pripadnici Policijske škole "Josip Jović" i Policijske akademije, koji su biciklima u dva dana prošli 150 kilometara, zatim članovi udruga hrvatskih dragovoljaca Rab, Otočac i Senj, koji su propješačili 20 kilometara, biciklisti Udruge Tigar 90/91 Rakitje koji su se dovezli iz Rakitja, svi, kako je rekla na dočeku gostiju glasnogovornica ličko-senjske policije Maja Brozičević, da bi svi zajedno sačuvali od zaborava događaj na Plitvicama i Josipa Jovića.

Jović je poginuo u akciji hrvatske policije nakon što su srpski pobunjenici, pripadnici tzv. SAO Krajine okupirali Nacionalni park Plitvice i blokirali državnu cestu D1, koja spaja sjever i jug zemlje.U akciji su sudjelovali pripadnici Jedinice za posebne namjene Rakitje, čiji je Jović bio pripadnik te pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko.

U rano jutro, na Uskrs, 31. ožujka 1991., po čemu je događaj zapamćen i kao "Krvavi Uskrs", pripadnici MUP-a krenuli su prema hotelu Jezero, a pobunjeni Srbi postavili su barikade i zapucali na njih iz zasjede, na glavnoj prometnici kod zgrade pošte, nedaleko od hotela u neposrednoj blizini ulaza u NP Plitvička jezera. U autobus s redarstvenicima uletjela je tromblonska mina koja nije eksplodirala jer nije bio izvučen osigurač. Specijalci su istrčali iz autobusa i drugih vozila u koloni te polijegali uz cestu. Uslijedio je višesatni obračun po dubokom snijegu s više ranjenih. Proboj hrvatske policije otežavala je gusta magla i snijeg. Poginuo je 22-godišnji Jović, a devet policajaca je ranjeno.

Prema policijskim izvješćima nakon uspješno provedene akcije Plitvice, kojom je zapovijedao Marko Lukić, uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Među njima bio je i naoružani Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Unatoč pobjedi i činjenici da se MUP vratio u tamošnju policijsku postaju hrvatska se strana kasnije ipak morala povući, pa su Plitvice sve do oslobodilačke Vojno-redarstvene akcije "Oluja" u kolovozu 1995. ostale djelom samoproglašene paradržave Republike SAO Krajine.

Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima, među kojima i Redom Nikole Šubića Zrinskog, koji se dodjeljuje za junački čin u ratu, izravnoj ratnoj opasnosti ili iznimnim okolnostima u miru.

U MUP-u ističu kako u novijoj povijesti nije poznato da je "igdje u svijetu policija odigrala tako značajnu ulogu u stvaranju i obrani svoje države kao što je to učinila hrvatska policija".