‘Duboko se nadam da će Milanović razmotriti i moju kandidaturu, bilo bi jako čudno da sudac ne bude šef Vrhovnog suda‘

Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i jedna od onih koji žele sjesti u vruću fotelju predsjednice Vrhovnog suda, gostovala je u nedjelju u emisiji Točka na tjedan voditeljice i urednice Nataše Božić Šarić na televiziji N1.

Možda najpogubnija posljedica prepucavanja predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića mogla bi biti blokada izbora čelne osobe pravosuđa, predsjednika ili predsjednice Vrhovnog. Po sadašnjim informacijama, DSV-u su dosad pristigle dvije prijave.

- Nikada nisam bila u nekoj političkoj stranci, ali sam sutkinja duže od 35 godina. Mislim da svoj rad, iskustvo i znanje trebam dati u mogućnost da onaj tko predlaže predsjednika Vrhovnog suda ima dovoljan broj kvalitetnih kandidata. Mislim da ne smijemo ostati na jednom kandidatu, na jednom razmišljanju. Republika Hrvatska je mala zemlja, al imamo puno stručnjaka i trebamo potražiti te stručnjake da budu na ključnim pozicijama, rekla je Petö Kujundžić. Smatra da bi “Vrhovni sud trebao ići s otvorenošću sudova, pokazati građanima kako se dijeli pravo, pravda, donosi doluka i voljela bih da svi moji kolege suci zagovaraju doživotno doškolovanje”.

Predsjednik Zoran Milanović tvrdi da je pravosuđe ispolitizirano, a smatra i da na čelu Vrhovnog suda ne bi trebao biti sudac.

- Kada biramo ravnatelja bolnice, biramo najboljeg liječnika. Rektora sveučilišta biramo od profesora. Jako bih se začudila da bi netko izvan sudačkih kadrova postao predsjednik Vrhovnog suda, da nije prošao sve instance. To mora biti osoba koja je dugogodišnji sudac, koja zna što radi. U svakom poslu, ne odričem da i u našem poslu ima lošeg kadra, loših sudaca. Ima ga i kod liječnika, profesora… Ne dvojim da je tome tako. Želim se zalagati da imamo disciplinske postupke, da odgovaramo za svoje postupke, da moramo pokazivati da smo nepristrani. Sudačka profesija je malo samačka profesija, u kojoj ne trebate imati puno društva, nego morate biti osoba koja donosi odluke i koja jako pazi kako se ponaša, rekla je Petö Kujundžić.

Ovdje valja napomenuti da u svijetu nije neobično da, primjerice, bolnice, vode menadžeri koji nisu liječnici.

Sutkinja se nada da će predsjednik Republike predložiti Saboru i nju kao kandidatkinju, iako on preferira Zlatu Đuđević. - Vjerujem da će promišljati i o mojoj kandidaturi, da će vidjeti prednosti i mane svakog kandidata. Duboko se nadam da će razmotriti kandidaturu. Vjera umire zadnja. Vjerujem da je moj predsjednik države jedna razumna osoba koja razmišlja na dobrobit građana, ali i tko će biti predsjednik Vrhovnog suda, rekla je, dodajući da se ni s kim nije konzultirala oko prijave i da nije ničija kandidatkinja.

Zlata Đurđević nije se prijavila na prvi natječaj, no Petö Kujundžić ne smatra da je to diskriminira na bilo koji način.

- Možda nije razmišljala o tome, možda ju je netko savjetovao, rekao, pozvao na razgovor, vjerujem da to nije došlo kao moja odluka, svojevoljna, sama, bez razgovora s bilo kojom stranom, rekla je Petö Kujundžić.

Komentirala je i način biranja predsjednika Vrhovnog suda. - Kad sam gledala cijeli ovaj niz godina, kako su predsjednici uvijek određivali tko će biti predsjednik Vrhovnog suda, uvijek sam pitala kako to predsjednik zna i tko je taj njegov savjetodavac i tijelo koje ga upućuju tko je najprikladnija osoba. Mislim da javni natječaji nude minimum minimuma kandidata i mogućnost da, kada odlučujemo o nekome tko je najbolji, biramo. Mada imamo samo jedno ime, to nije dobro, rekla je.

Na pitanje je li nepotizam problem u pravosuđu kratko je odgovorila: - Vjerujem da je.

Predsjednik Milanović rekao je da je sporno kada se kao šefica suda u Osijeku zaposli kći Vladimira Šeksa ili kad se kao sudac zaposlin sin Đure Sesse.

- Išla bih s onim, kada govorimo jesu li druga djeca diskriminirana, mogli s jednakim pravom i bodovima doći na te pozicije ili na njih mogu doći isključivo djeca sudaca, ministara. Ako ta druga djeca ne mogu doći na te pozicije, onda su ona doista diskriminirana i to je jako loše za državu, rekla je.

Je li stanje u pravosuđu loše? - Rekla bih da idemo i polako se mičemo s nulte točke s koje smo negdje u devedesetima kretali nizlazno, u kojem je bio sve veći broj neriješenih predmeta, sve duže su trajali postupci… Efikasnost, brzina, na svakom sudu moramo napraviti mjerilo koliko traje određeni postupak, koliko ih je završeno i koji sudac je koji stalno koči, kazala je.

Kao ključnu stvar u svom programu izdvaja “otvorenost prema građanima i doličnost obavljanja funkcije”.

- Sudska funkcija se dosad smatrala profesijom korumpiranih, zlih ljudi, koji građanima ne donose ništa dobro. Trebala bih podići u ove četiri godine da se dođe na određeni nivo da se smatra da je sudac osoba koja donosi dobro ljudima, rekla je.

No kako to postići nakon nekih posljednjih slučajeva, poput onoga da su se suci u Osijeku družili s braćom Mamić?

- Definitivno dati do znanja svim predsjednicima sudova da su dužni priajvljivati svoje suce kada ne rade na način da su nepristrani i otvaranje sudova da građani mogu biti nazočni svim javnim raspravama. Biti predsjednik suda nije lijepa funkcija, biti samo na čelu i lijepo izgledati. Nisi uvijek dobrodošao, taj koji je obljubljen od svih sudaca, ti moraš napraviti i organizaciju, i red, i raspored. U trenutku kada se ja družim s osobom i nemam nikakvih saznanja da je ona u kriminalnim vodama, onda je to razumljivo. Kada znam da je u kriminalnim vodama i dalje se družim, onda je to nespojivo sa sudačkom funkcijom i onda je to nedopustivo, odgovorila je.

Komentirajući ispolitiziranost pravosuđa, rekla je: - Politika je uvijek bila svugdje, u svakodnevnom je poslu. Ne vjerujem da je ijedan ravnatelj bolnice došao na to mjesto bez politike. Često, barem imam dojam, da su i naši kolege, dolazili na mjesto predsjednika vezano za poltiku. Smatram da je to bilo nešto što je nedopustivo.

Sve češće nam se događa da osuđenici nakon presude bez problema prijeđu granicu. - Definitivno je odluka itekako u rukama državnog odvjetnika. On je trebao predvidjeti i imati svoje informacije da će mu neka osoba kojoj se sudi i koja će postati pravomoćna pobjeći pa da predloži neke sigurnosne mjere. Nažalost, državni odvjetnici, kada predmet dođe na sud, se često odmaknu i misle da će sve preuzeti sud, rekla je Petö Kujundžić u velikom intervjuu za televiziju N1.