DUBRAVKA BREZAK-STAMAČ Jokić nije trebao napustiti rad na kurikuluranoj reformi

Jedna od novih kandidatkinja s HDZ-ove liste za izbore je i dr. sc. Dubravka Brezak-Stamać, dugogodišnja profesorica čije je uže područje istraživanja književnost 15. i 16. stoljeća.

Objavila je niz znanstvenih radova i knjiga, članica je Društva hrvatskih književnika te članica-suradnica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a. Aktivna je u radu s mladima, ali i u stranci, predsjednica je Odbora za kulturu i predsjednica Akademske zajednice HDZ-a grada Zagreba. Na listi HDZ-a je na 14. mjestu u 1. izbornoj jedinici, a svoj angažman najavila je oko projekata u kulturi te kurikularne reforme. Prije dva dana sudjelovala je i na sastanku o kurikularnoj reformi na koji je šef HDZ-a Andrej Plenković pozvao dosadašnje ministre - Radovana Fuchsa, Vedrana Mornara, Dragana Primorca, Ivicu Kostovića i Predraga Šustara.

Zalažete se za nastavak kurikularne reforme, ali uz reviziju. Što biste mijenjali?

- Vjerodostojno ću, a jamac tomu je moja profesija, braniti nastavak kurikularne reforme. To znači nastaviti kontinuirano unaprjeđenje kvalitete hrvatskoga školstva. Podržavam stav Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a da reforma ide svojim tijekom dalje, ali ne stihijski. Na temelju stotinjak recenzija CKR-a pristiglih od istaknutih stručnjaka, potrebno je načiniti evaluaciju prijedloga CKR-a. U tu svrhu bila je otvorena javna rasprava. Dosadašnji prijedlog CKR-a ne može biti temelj za kurikularnu reformu, već ga treba revidirati - znači promijeniti metodologiju izrade CKR-a koja je nesustavna i formulacijama nejasna.

Riječ je o tablicama u kojima su navedeni koncepti i ishodi učenja u nastavi, tako da su “ishodi učenja” potisnuli u drugi plan sadržaj, tj. znanje koje treba biti osnova kurikuluma. Posebno je osjetljiv prijedlog izbornosti na kojemu inzistira prijedlog CKR-a, a odnosi se na STEM područje, odnosno prirodne, tehničke, matematičke znanosti. Upravo ovi predmeti pružaju znanje koje je neophodno za upise na fakultete koji spremaju buduće inženjere, tehničare, liječnike. Duboko vjerujem da su to znanja 21. stoljeća neophodna daljnjem gospodarskom napretku RH i da ga trebaju predlagati međunarodno priznati stručnjaci. U kurikulum hrvatskoga jezika i povijesti, koji su dio nacionalnoga i kulturnog identiteta naroda, treba uključiti prve ljude struke.

Što mislite o Borisu Jokiću, je li trebao ostati u projektu?

- Boris Jokić nije se trebao povući! Ako ne sudjeluješ, ne možeš kreirati. Znanstvenici i ljudi od javnosti uvijek moraju naći modus kojim će, bez obzira na različite poglede na struku, naći kompromis. Reforma hrvatskoga školstva bi trebala biti iznad naših osobnosti, no ljudski razumijem da je Jokić, koji je puno truda i energije uložio u projekt, ocijenio s timom da je kompromis nemoguć.

Zbog reforme je održan i veliki prosvjed. Kako ocjenjujtete poteze ministra Šustara tada?

- Rad ministra Šustara pratila sam preko suradnje u Akademskoj zajednici. Dottore di Ricerca in Filosofia Sveučilišta u Padovi i diplomirani ing. molekularne biologije vrlo je obrazovan. Ušao je u arenu bez koplja i mača. Sigurna sam da dio ljudi okupljenih na Trgu nije bio detaljnije upoznat s prijedlogom reforme niti što ona nosi.

Bavit ćete se i projektima u kulturi. Mnogi su tražili ostavku ministra kulture Hasanbegovića zbog njegovih poteza, prije svega prema medijima i kazalištima. Da ste bili na njegovu mjestu, što bi bili vaši prvi potezi?

- Vratiti dignitet hrvatskoj pisanoj riječi, knjizi, knjižarima, nakladnicima koj su sustavno uništeni. Zagreb više nema knjižara. Kad prođem Oktogonom, uvijek se sjetim prekrasnoga istoga takvoga secesijskog prostora u Bruxellesu koji je nastanjen antikvarijatima, knjižarama. Mediji su važni za svako pluralno i demokratsko društvo, stoga treba njegovati politiku koja će poticati pluralizam, profesionalnost i poštivanje medijskih sloboda. Konačno, ovo je i dio programa gospodina Andreja Plenkovića.