Dubrovnik je dobio “bitku” s kruzerima, a već od iduće godine u najpoželjniju kruzersku destinaciju ne samo u Hrvatskoj nego na Mediteranu dnevno će uplovljavati samo dva kruzera koji će u grad dovesti najviše 5000 posjetitelja.
– Ugovori s kruzerskim kompanijama potpisani su za iduću godinu tako da ćemo kroz cijeli tjedan, od ponedjeljka do nedjelje, imati najviše dva kruzera dnevno. Nekad će biti samo jedan, nekada će dva stići istovremeno ili jedan ujutro, a drugi poslijepodne. Tomu smo težili, a sada smo i ostvarili – zadovoljan je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji dodaje da još preostaje rješavanje prometnih gužvi za koje je, uvjeren je, kriva liberalizacija taksi tržišta zbog koje je u Dubrovniku ove sezone radilo više od tisuću taksista.
Preraspodjela
Naime, nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković prošle godine krenuo u razgovore s najvećim kruzerskim kompanijama svijeta, okupljenim u udrugu CLIA, problem velikih gužvi zbog istovremenog uplovljavanja i do sedam kruzera s kojih bi u obilazak grada odjednom krenulo i po 10 tisuća putnika, počeo se rješavati. Boljim rasporedom uplovljavanja putničkih brodova već je ove sezone ublažen problem zbog kojeg je Dubrovnik u nekoliko navrata dospio na naslovnice vodećih svjetskih medija kao nepoželjna destinacija zbog neizdrživih gužvi u povijesnoj cjelini.
Koliki je problem veliki broj putnika s kruzera napravio Dubrovniku, dovoljno govori činjenica da se našao na “tapetu” UNESCO-a u kojem su razmišljali da ga proglase ugroženom kulturnom baštinom. UNESCO-ovi stručnjaci izračunali su da u povijesnoj jezgri istovremeno može biti najviše osam tisuća posjetitelja, no gradska je uprava odlučila tu brojku čak i prepoloviti.
Upravljanje
- Ključ uspjeha svake destinacije je upravljanje, a mi smo to napravili ostvarivši kontakt s vodećom svjetskom grupacijom CLIA, koja okuplja sve ključne svjetske organizatore kružnih putovanja. Dogovorili smo bolji raspored dolaska i odlaska brodova s kružnih putovanja čime smo značajno rasteretili povijesnu jezgru i više nema negativnih slika u medijima sa zakrčenim ulazima i blokiranim Stradunom. Iako ove sezone imamo povećanje broja putnika s kružnih putovanja od 7 posto, ulice povijesne jezgre nam prvi put u proteklih desetak godina ni jednom nisu zablokirale, posebice u tri dana tjedno kada je dolazilo najviše kruzera. U rješavanju tog problema najviše je bila zaslužna odlična koordinacija nadležnih službi – osvrće se na ovogodišnju sezonu Franković dodajući kako Dubrovnik može primiti i više gostiju s kruzera, no da moraju biti pravilno raspoređeni. – Još uvijek ima dana u tjednu kada nemamo ni jedan kruzer.
Sustav kamera
Sve ono što smo napravili u projektu “Respect the City” dovelo je do toga da sada svjetski mediji pišu o Dubrovniku kao o pioniru u uvođenju održivog turizma. U ovih godinu dana preokrenuli smo priču s negativne u pozitivnu - kaže Franković, koji dobiva pozive sa svih strana svijeta kako bi govorio o pozitivnom primjeru upravljanja turizmom. Nedavno je o iskustvima Dubrovnika i izazovima s turističkim gužvama govorio u Seulu, u Južnoj Koreji, na UNWTO konferenciji.
Osim dogovora o rasporedu uplovljavanja kruzera, Dubrovnik se pri izbjegavanju prevelikih gužvi služi i sustavom kamera koje broje posjetitelje pri ulasku u povijesnu cjelinu. Uz to se kroz projekt “Respect the City” razvija i aplikacija za direktnu komunikaciju s gostima putem koje će im se savjetovati najbolje vrijeme za posjet povijesnoj jezgri, a do kraja idućeg mjeseca predstavit će se i kalendar putem kojeg će se moći vidjeti predviđeni broj gostiju unutar drevnih zidina.
Dubrovnik će do kraja ove godine ostvariti 440 uplovljavanja putničkih brodova s oko 740 tisuća putnika, odnosno 3 posto manje brodova nego lani, no 5 posto više putnika. A ove godine milijuntog putnika u luci Gruž Dubrovčani su dočekali dva dana prije nego lani.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković
Osim gužvi, problem je i mala potrošnja gostiju s brodova
Iako je činjenica da su poslijeratni dubrovački turizam oživili kruzeri od kojih su prvi dočekivani ovacijama, cvijećem i pleh muzikom, taj najbrže rastući vid turističke usluge posljednjih godina počeo je Dubrovniku stvarati velike probleme. Učestalo pitanje na recepcijama skupih hotela bilo je: Kada možemo razgledati grad a da nešto i vidimo? Zbog golemog broja putnika u povijesnoj jezgri, slijedom potražnje, niknuo je velik broj suvenirnica s jeftinim suvenirima koje su potisnule i ono malo trgovina što su nudile brendirane proizvode namijenjene visokoplatežnim gostima. Uzročno-posljedičnim nizom, Dubrovnik je umjesto elitne turističke postao izletnička destinacija u kojoj su se gosti ovog ljeta zadržavali prosječno samo dva dana. Danas u Dubrovniku nećete baš tako lako, kao početkom milenija, na Stradunu susresti hollywoodske zvijezde i šeike. Sve su rjeđi prizor i luksuzne megajahte usidrene ispred grada. A posljednjih godina, uz pad visokoplatežnih gostiju, Dubrovnik se počeo suočavati i s manjom potrošnjom izletnika s kruzera. Kako su razvojem te industrije kružna putovanja dostupnija i onima s plićim džepom, prosječna potrošnja putnika s kruzera sve je manja. Trenutačno je procijenjena na 37 eura, no u to su uključeni troškovi izletničkih agencija i takse, a iskustva govore da kruzerski gosti u suvenirnici neće “ostaviti” više od 10 eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....