Dugogodišnji lider dm više ne daje najveće plaće u Hrvatskoj, prestigao ga je jedan drugi trgovački lanac!

Kako je prvi objavio Jutarnji list, tvrtke iz energetskog sektora apsolutni su pobjednici poslovne 2022. godine prema kriteriju povećanja apsolutnog iznosa ukupnih prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Financijske agencije, čak osam prvih mjesta na listi 50 najboljih prema tom kriteriju pripada energetskim kompanijama. Ina, prva na listi, povećala je u 2022. ukupne prihode za 12,7 milijardi kuna ili 56,88 posto u odnosu na 2021. (s 22,35 na 35 milijardi kuna).

Kod nekih tvrtki rast prihoda u postotcima doista je bio impozantan. Primjerice, što reći o rastu prihoda od čak 24.312 posto (s 6 milijuna na 1,5 milijardi kuna), koji je imala tvrtka Delta-oil International? Nakon prodaje svojih Crodux derivata dva Petrolu, osnovao ju je Ivan Čermak.

Što se tiče trgovaca, u sektoru trgovine na malo lani je prosječna neto plaća iznosila 6269 kuna (832 eura), a većina vodećih trgovačkih lanaca držala se iznad prosjeka. Na prvo mjesto izbio je Lidl s prosječnom plaćom od 11.557 kuna (1534 eura) potisnuvši dugogodišnjeg lidera dm. U Lidlu je lani prosječna plaća skočila 20,3 posto, osjetno nadmašivši stopu inflacije, dok je dm-ovim djelatnicima prosjek porastao 5,9 posto, na 11.157 kuna (1481 euro), piše tportal.

Relativno visokim plaćama ističu se Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni ovi trgovci nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala. Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.

Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 6563 kunu (871 euro), čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.

Najslabije su plaćeni radnici Tiska, kojima je prosječna plaća iznosila 5304 kune ili 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu - 744 eura, tj. 5607 kuna.

Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta.