VLADINA IDEJA

DUŽNICI ZADOVOLJNI RJEŠENJEM ZA ŠVICARAC, ALI UPOZORAVAJU I nakon konverzije kredita svima prijeti opasnost rasta Euribora

Udruga Franak traži da Vlada precizno definira način na koji će se obračunavati kamata na eurske kredite
 Goran Mehkek / CROPIX

Udruga Franak od Vlade traži da u sklopu najavljenog zakonskog rješenja problema dužnika u švicarskim francima precizno definira i način na koji će se na preostalu glavnicu obračunavati kamate.

Kako nam je rekao Jurica Dobrinić, jedan od čelnika Udruge Franak, i član njezina pravno-ekonomskog tima, pitanje načina obračuna kamatnih stopa na ostatak kredita za dužnike je veoma važno. U tome se, strahuju u Udruzi, možda krije i ključ daljnje sudbine 60-ak tisuća sadašnjih dužnika u francima. Stoga od Vlade žele da to pitanje pobliže definira, svakako jasnije nego do sada, kako bi se izbjegao potencijalni novi krah dužnika. Ne žele ni da o tome odlučuje svaka banka zasebno.

- Pitanje određivanja kamatnih stopa na ostatak duga moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju. Zato bi bilo dobro da se i to pitanje sada riješi jasno - rekao nam je u Dobrinić.

Žele fiksnu kamatu

Dužnici u francima strahuju da bi, nakon divljanja tečaja švicarca koje ih je bacilo na prosjački štap, mogli postati žrtve i novog divljanja kamatnih stopa. Naime, prilikom konverzije kredita iz franaka u eure na njihova će se zaduženja, odnosno ono što će ostati od njih, primjenjivati kamatne stope kao i na ostale kredite u eurima. To znači da će one moći biti ili fiksne, što bi dužnici u francima uglavnom i željeli, ili promjenjive, pri čemu bi se kao parametar za njihovo određivanje koristio Euribor ili Nacionalna referentna stopa (NRS). No, u Udruzi Franak, kao i brojni dužnici u francima, strahuju da bi Euribor, koji se sada nalazi na niskim razinama, mogao podivljati i tako im povećati teret otplate rata kredita.

- Fiksna kamatna stopa svakako bi bila prihvatljivija jer su kamate vezane za Euribor novi mač nad glavama dužnika. Kod promjenjive kamatne stope, NRS je za nas puno bolja varijanta promjenjivog parametra - upozorava i Goran Aleksić, bivši koordinator Udruge Franak.

Predizborno ozračje

- Nema sumnje da bi za Udrugu Franak najpovoljnije rješenje bilo da im država zakonom definira način obračuna kamata jer bi dužnici u francima tako bili najmirniji i najsigurniji. S obzirom na predizborno ozračje, za očekivati je da će im Vlada vjerojatno, na ovaj ili onaj način, zakonski to i definirati - primjećuje Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

Vizek se slaže s ocjenama da nitko u ovom trenutku ne može procijeniti kako će se kretati vrijednost Euribora u budućnosti, a time i rate kredita onih dužnika kojima je on temelj određivanja kamatnih stopa. Ipak, upozorava da će presudnu ulogu u tome odigrati zbivanja u eurozoni.

Povijesno niske razine

- Euribor se sada nalazi na povijesno vrlo niskim razinama i očekuje se da će na njima ostati do jeseni sljedeće godine, sve dok traje politika ‘kvantitativnog popuštanja’ u zoni eura. U ovom trenutku nije moguće reći što će se događati nakon toga jer nije jasno ni hoće li se politika kvantitativnog popuštanja nastaviti i nakon jeseni 2016. To će prije svega ovisiti o ekonomskoj situaciji u eurozoni u sljedećem razdoblju - poručuje Vizek.

Dio dužnika u švicarcima jučer je uznemirio i najavljeni način konverzije. Jedan od spornih dijelova, smatraju, vezan je uz tečaj po kojem će se obavljati konverzija. Dakle, konverzija kredita iz švicarskog franka u euro odvijat će se po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan uzimanja kredita, ali po tržišnom tečaju HNB-a ili poslovne banke koji bude važeći na dan konverzije.

Jednakost dužnika

To su jučer potvrdili ministar financija Boris Lalovac te potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić. Razlog za takav model jest mađarski “poučak”. Naime, Mađari su u početku konvertirali kredite prema tečaju na dan uzimanja kredita, pa im je Europski sud srušio tu odluku. U našoj varijanti zato se pazilona taj detalj kao i na to da se izjednači položaj dužnika u francima s onima u eurima kako se ne bi postavilo pitanje jednakosti među građanima koje propisuje Ustav.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2024 09:42