Novi list razgovarao je s Marijom Mileta iz Zelene akcije o potrebi ozelenjavanja urbanih sredina zbog klimatskih promjena, osobito zbog sve učestalijih i dugotrajnijih toplinskih valova.
Ističu kako su mapiranja pokazala da su dijelovi, primjerice, Zagreba s manje zelene infrastrukture bila i do 4 Celzijevca toplija.
Pojašnjavaju da neke države, poput Francuske, sade tzv. džepne šume kojima se pokušava imitirati one prirodne, no manje su učinkovite u ublažavanju klimatskih promjena od prirodnih šuma.
Osim sadnje stabala i biljaka, važno je i ozelenjavanje krovova.
– Time se ne ublažavaju samo vrućine, već se smanjuje potreba za energijom, zbog bolje izolacije zgrada i smanjuju s poplave jer se usporava otjecanje oborinskih voda. Ne treba zaboraviti na druge klimatske ekstreme poput jakih oluja i poplava. Zato je bitno da gradovi imaju tzv. kišne vrtove koji pomažu u odvodnjavanju. Primjerice, Pula je prvi takav grad u Hrvatskoj gdje su prošle godine realizirani kišni vrtovi na 10 lokacija, rekla je Marija Mileta.
Ističu kako urbano ozelenjavanje, kao mjere prilagodbe na klimatske promjene, mogu poslužiti samo su flaster ako nisu praćene ozbiljnim smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
– Zadar i Rijeka su gradovi koji će u Hrvatskoj doživjeti najviši i najbrži rast vrućih dana, a imaju malo zelenih površina zbog sve brže urbanizacije, istaknula je Mileta.
Novi list podsjeća da je Grad Zagreb krenuo u akcije ozelenjavanja grada, pa je prošle jeseni i zime zasađeno 8.000 stabala, odnosno jedno stablo na svakih 100 stanovnika Zagreba. Osim toga, upravo je završena javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba (GUP).
- Zelena akcija je u svojim primjedbama i prijedlozima na izmjene i dopune GUP-a dodatno zatražila da se u najgušće naseljenim područjima grada, s obzirom na klimatske ekstreme, dodatno osiguraju prostori za realizaciju tzv. kišnih vrtova i džepnih šuma. Naime, sadnjom stabala, grmlja i ostalih biljnih vrsta u kišnim vrtovima dodatno se povećava pročišćavanje oborinskih voda, smanjuju se toplinski otoci, povećava bioraznolikost, a sve skupa služi ublažavanju i prilagodbi klimatskih promjena, rekla je Mileta.
Pojasnila je kako funkcioniraju kišni vrtovi. Naime, oni djeluju kao prirodni sustavi filtracije, uklanjajući zagađivače i sedimente iz oborinskih voda. To smanjuje količinu onečišćujućih tvari koje ulaze u lokalna vodna tijela i štiti vodene ekosustave. Dopuštajući kišnici da se infiltrira u tlo, kišni vrtovi ujedno pridonose obnavljanju podzemne vode čime se omogućuje dugoročno održavanje dostupnosti vode, osobito tijekom sušnih razdoblja.
Kišni vrtovi, kao dio sustava, nisu samo hidrotehničke građevine za zaštitu od poplava, već dio planskih rješenja i politika prilagodbe klimatskim promjenama te očuvanja bioraznolikosti i cijelog ekosustava, a kojeg su i gradovi dio.
– Hoće li naši prijedlozi biti prihvaćeni, ne znamo, ali takve prostore smatramo nužnima, zaključila je Mileta.