Dvije godine nakon potresa Zagreb još uvijek čeka pravu obnovu: ‘Nemaš pomoći ni od koga...‘

Dvije godine nakon što ga je u nedjeljno jutro probudio potres snage 5,5 po Richteru, a potresne slike rodilja ispred bolnice u Petrovoj i oštećenog zvonika katedrale ostale upisane u kolektivnu svijest, Zagreb još uvijek čeka pravu obnovu.

Potvrđuju to službene brojke, ali i obična šetnja središtem Zagreba koje je u potresu pretrpjelo ozbiljna oštećenja. Tamo su još uvijek rijetke dizalice, skele, građevinari, nedostaje živost koja upućuje da se nešto radi.

Osim Zagreba, potres 22. ožujka štete je nanio Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

U zagrebačkom potresu od zadobivenih rana umrla je 15-godišnja djevojčica, a ukupno je ozlijeđeno 27 ljudi.

Srušio je i oštetio brojne kuće, škole, crkve, bolnice, zgrade sudova, Vlade i Sabora, ukupno 25 tisuća objekata, počinivši štetu od 86,4 milijarde kuna.

Prava obnova tek na proljeće

Iako pomaka ima, prava obnova kakvu priželjkuju potresom pogođeni građani, ali i svi ostali, još nije krenula.

Do sada u Zagrebu nije izgrađena ni jedna zamjenska stambena zgrada ili obiteljska kuća niti je organizirana konstrukcijska i nekonstrukcijska (pročelja, zabatni zidovi) obnova.

Iz Fonda za obnovu Zagreba objašnjavaju zašto je tako.

Bilo je planirano da radovi na prvoj organiziranoj konstrukcijskoj obnovi po jedne obiteljske kuće i stambene zgrade počnu u ožujku, no dogodilo se nekoliko javnih nabava na koje se ni jedan ponuđač nije javljao, pa se to ponavljalo, a sve to traje mjesecima. Dodatno su se i projektiranja odužila, navode iz Fonda.

Ta bi obnova, najavljuju, trebala krenuti početkom travnja i tijekom godine obuhvatiti oko 120 višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.

Na proljeće bi trebali krenuti i prvi radovi organizirane nekonstrukcijske obnove, koja bi ove godine obuhvatila oko 500 višestambenih zgrada.

Kada je riječ o samoobnovi, iz Fonda navode da je prije 15-ak dana isplaćena prva naknada za konstrukcijsku obnovu – samoobnovu od 2,4 milijuna kuna za zgradu u Boškovićevoj 28. Par dana kasnije potpisan je i prvi ugovor o sufinanciranju, isplata novčane pomoći za troškove konstrukcijske obnove obiteljske kuće u Zagrebu.

Fond je do sada od Ministarstva graditeljstva zaprimio 64 akta o samoobnovi, za koje se provode postupci nabave usluge ovlaštenog inženjera građevinarstva i tehničko-financijske kontrole za potrebe isplate novčanih sredstava.

Potres u Zagrebu

Ronald Gorsic/Cropix

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet kaže da je u Zagrebu u samoobnovi 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama, a njih 400-tinjak bi se trebalo početi obnavljati u ožujku, travnju i svibnju.

Puževim korakom uklanjaju se potresom oštećeni objekti. U Zagrebu je uklonjena samo 21 obiteljska kuća.

Stoga je prošlosubotnje rušenje teško oštećene zgrade u Petrinjskoj ulici 25, koja je postala simbol zagrebačkog potresa, za mnoge nova nada da bi se obnova ipak mogla pomaknuti.

Stanarka: Ključna je upornost građana

Inertnost nadležnih institucija, hrpa potrebnih dozvola, cijene koje su odletjele u nebo, tako razloge spore obnove vidi Goranka koja živi u središtu Zagreba i koja je među sretnicima koji su svoje, manje oštećene zgrade, uspjeli obnoviti samo četiri mjeseca nakon potresa.

„Nemaš pomoći ni od koga, snalazili smo se kako smo znali. Nadležne smo zvali desetak puta dnevno, slali bezbroj mejlova“, kaže.

Ističe kako je u svemu ključna bila upornost i suglasje stanara.

„Tamo gdje to izostane, gdje ljudi ne znaju kuda krenuti, neće se napraviti ništa“, kaže Goranka i objašnjava kako je većini starijih građana teško se snaći u moru zahtjeva.

Zbog toga, kaže, razumije da su brojni zabatni zidovi na zgradama u centru Zagreba, gdje mahom žive stariji, još neobnovljeni.

Obnavljaju se škole, kazališta, muzeji

No, da prilike nikad nisu crno-bijele potvrđuje podatak da je većina školskih zgrada u Zagrebu već obnovljena, svoj red čekaju još četiri osnovne i osam srednjih škola.

Dovršava se obnova kazališta „Gavella“, krenula je obnova Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, obnavlja se zagrebačka katedrala.

Iz bespovratnih sredstava EU fondova Medicinski fakultet dobio je više od 377 milijuna kuna za sanaciju svih pet objekata, na tri zgrade na Šalati radovi bi trebali početi na ljeto.

Bespovratnih 87,6 milijuna kuna za obnovu je odobreno i Hrvatskom saboru, uskoro bi se trebalo znati tko će dobiti taj posao.

Petrinec: 3,5 milijardi kuna za kulturne i zgrade državne vlasti

Također, provedeni su i natječaji za financiranje obnove većine potresom oštećenih zgrada državne vlasti, javne uprave, sakralnih zgrada, javnih zgrada u kulturnoj namjeni, koje su zaštićene unutar kulturno-povijesne cjeline Zagreba.

Na natječaje Ministarstva kulture i medija, koje vodi taj krak obnove, prijavljena su 264 projekta.

“Imali smo 264 prijave, ugovoreno je 149 projekata, a za veliki broj njih realizirana je projektna dokumentacija i ugovoren je početak radova”, ističe Tomislav Petrinec, ovlaštenik za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medije.

Za obnovu tih objekata alocirano je 3,5 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti.

A radi se, među ostalim, o vrijednim kulturnim dobrima koja čine identitet Zagreba.

Petrinec ističe kako će taj identitet u povijesnoj jezgri grada biti očuvan.

Među istaknutim projektima obnove su Zagrebačka katedrala, zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, koja će obnovom dobiti dodatnu dvoranu, Hrvatski povijesni muzej, Arkade na Mirogoju s Crkvom Krista Kralja, Muzej Mimara…

Petrinec procjenjuje da šteta od potresa na gradskih ulicama i pročeljima nije nenadoknadiva, a temeljni je cilj obnove sačuvati identitet Zagreba, i još važnije, vratiti povjerenje građanima u život u povijesnoj jezgri.

Na pitanje hoće li se javne ustanove obnavljati kako bi se od propadanja zaštitile sada, ali i u idućih 100 godina, odgovara da na neki način to i jest cilj obnove.

“Potres je sada veliko upozorenje, jer srećom nije bio razoran u toj mjeri da je uništio gradsku jezgru.(...) Iako je oštećena, ostala je sačuvana i mi sad tu možemo poboljšati stvari”, kaže.

Osvrćući se na protekle dvije godine, istaknuo je kako je priprema obnove za javne zgrade, zaštićena dobra i kulturne ustanove, bila “težak zadatak” koji je trebao pomiriti konzervatorske potrebe s ciljem da se građevine - mahom s kraja 19. i početka 20. stoljeća, dovedu u bolje stanje.

“Legitimno je pitanje - svi se pitaju kada će završiti obnova. Je li to 10 godina, nezahvalno je reći, ali sigurno neće biti za godinu ili dvije, jer tehnički neće biti moguće”, kaže Petrinec.

Zaključuje da će se sinergija obnove osjetiti tek po obnovi privatnih zgrada u povijesnoj jezgri.

Produljen rok za korištenje EU sredstava

Vjetar u leđa obnovi trebao bi dati produljeni rok za korištenje EU sredstava.

Hrvatska je za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, koji su se, prema uredbi o Europskom fondu solidarnosti, mogli koristiti do lipnja ove godine, a sada je to produženo za godinu dana, odnosno do lipnja 2023. godine.

"Vremena ima dovoljno, sredstva će se, siguran sam, iskoristiti“, rekao je premijer Andrej Plenković koji je sredinom veljače uspio uvjeriti Bruxelles da Hrvatskoj dade novu priliku i produlji rok za godinu dana.

Argumenti koji su na to utjecali bili su dva snažna potresa u kratkom roku, progresivna šteta koju su prouzročili, ali i pandemija covida koja je dodatno komplicirala ionako teško stanje na stradalim područjima.

Zagrebačka županija: 80 milijuna za zgrade javne namjene

Šteta od 50 milijuna kuna, koju nam je nanio zagrebački potres, kap je u moru u odnosu na 1,2 milijarde, koliko iznose štete od petrinjskog potresa, kažu u Zagrebačkoj županiji.

Županija u ovoj godini ima na raspolaganju 80 milijuna kuna decentraliziranih sredstava za financiranje sanacije šteta i obnove zgrada javne namjene, kaže župan Stjepan Kožić, pa poziva gradove, općine, muzeje, crkve, domove zdravlja i sve ostale vlasnike i osnivače zgrada javnih namjena da se prijave za ta sredstva.