COVID-19

Dvije najmlađe žrtve korone vjerojatno zaražene u bolnici: ‘Nemoguće je testirati sve‘

Žene od 33 i 39 godina bile su teško bolesne, no virus im je dodatno pogoršao stanje
Ilustracija
 Piero Cruciatti/AFP

Najmlađe preminule bolesnice koje su bile pozitivne na covid-19, dvije žene u dobi od 33 i 39 godina, najvjerojatnije su se koronavirusom zarazile u bolnicama u kojima su se liječile od svojih primarnih bolesti. Obje su žene imale druge teške bolesti, ali covid infekcija sigurno je dodatno narušila njihovo stanje.

- Nitko ne može reći kako bi naša pacijentica završila bez korone. Ona se zbog svog zdravstvenog stanja liječila od kraja 2019. godine, no ovo je bila dodatna komplikacija. Bi li preživjela ili ne, teško je reći, no zasigurno su joj bile veće šanse nego nakon infekcije koronom koja joj je dodatno uzrokovala obostranu upalu pluća - rekla je za medije doc. dr. sc. Jasminka Peršec, predstojnica Klinike za anesteziologiju KB-a Dubrava, u kojoj se liječila 39-godišnjakinja.

Sve mogućnosti otvorene

Da je pozitivna na covid ustanovili su u KBC-u Sestre milosrdnice, gdje je zaprimljena zbog primarnih bolesti. Prof. Mario Zovak, v. d. ravnatelja, kaže da se ne može sa sigurnošću ustanoviti je li se zarazila u bolnici ili je došla kao covid pozitivna te da je jednako moguće i jedno i drugo. - Bolnički sustav nije neprobojan na virus, a postoji opći konsenzus ekspertne skupine Ministarstva zdravstva o kriterijima za testiranje. Dakle, testiraju se svi oni koji idu na operacije i oni za koje znamo da će ispuštati više aerosola, primjerice na gastroskopiji. Ostali pacijenti se pregledavaju na trijaži na ulazu u ustanovu - kaže Zovak i dodaje da je nemoguće sve testirati jer bi to, primjerice, samo za ambulantne pacijente u njihovoj bolnici značilo 1,2 milijuna testova.

Što se tiče zdravstvenog kadra, oni se testiraju ako dobiju simptome, jer bi se inače morali testirati svakih 48 sati da bi se vodila stalna kontrola koja bi imala smisla. I jučerašnji smrtni slučaj 33-godišnjakinje postavio je pitanje gdje se zarazila, a, kako je za medije rekao dr. Allouch Ali, ravnatelj OB-a Bjelovar, najvjerojatnije se zarazila u bolnici.

- Ne znamo izvor infekcije preminule pacijentice. Testirali smo ju kad su se pojavili simptomi. Testirali smo i cijelo osoblje, još nisu stigli kompletni nalazi. Imamo zasad dva pozitivna liječnika, četiri sestre i jednu spremačicu. Dvije pacijentice koje su ležale s njom u sobi su također pozitivne - rekao je dr. Ali za medije.

Virus je duboko prodro u bolničke sustave diljem Hrvatske i takvih će slučajeva, kažu naši sugovornici, biti sve više, jer nemoguće je testirati baš sve koji ulaze u bolnicu, a medicinski kadar bi se, želimo li biti sigurni da nitko od njih ni u kojem trenutku nije zarazan, trebao testirati svakih 48 sati.

Rutinsko testiranje

O razmjerima problema proboja virusa u zdravstvene ustanove zorno govori primjer iz Kliničkog bolničkog centra Osijek, gdje je rutinsko, preventivno testiranje otkrilo velik broj oboljelih, bez ikakvog znaka bolesti. Testiranje je provedeno na Odjelu za anesteziologiju, odjelu Respiracijskog centra te Klinike za kirurgiju i u jednom dijelu Klinika za urologiju i ginekologiju otkrili su povećan broj zaraženih djelatnika koronavirusom.

- Nakon što je dvoje anesteziologa javilo da imaju povišenu temperaturu obavili smo rutinsko testiranje većeg broja djelatnika navedenih odjela i klinika, kako bismo preventivno djelovali i spriječili eventualni proboj virusa u bolnički sustav. 17. listopada tako smo imali pozitivna 23 liječnika i 38 medicinskih sestara/tehničara, a u samoizolaciji 14 liječnika i 12 medicinskih sestara - rekao je ravnatelj KBC-a Osijek doc. dr. Željko Zubčić. Za usporedbu, samo dva dana ranije, 15. listopada, Klinički bolnički centar Osijek imao je pozitivnih 8 liječnika i 3 sestre/tehničara te po šestero u samoizolaciji. Inače, većina pozitivnih nema nikakve simptome. No, to što je rutinsko testiranje pokazalo da među zdravstvenim djelatnicima ima onih koji su zaraženi ne znači i da bi se njih trebalo svakodnevno testirati. To je u konačnici i nemoguće.

Zaštita osoblja

- Mi imamo velike kapacitete testiranja zahvaljujući razvoju Zavoda za mikrobiologiju koji smo uspostavili u prvim tjednima pandemije. No, imamo i jako velik pritisak i puno je zahtjeva za testiranje, tako da je nemoguće puno resursa usmjeriti na testiranje naših zdravstvenih djelatnika - istaknuo je dr. Zubčić. Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da je odgovorno ponašanje osnova koja štiti nas i druge te da je to pravi odgovor na virus.

- Uvijek je prioritet zaštititi one kojima virus može najviše narušiti zdravlje. Pacijenti koji su u bolnicama dio su te vulnerabilne skupine. Naravno, i medicinsko osoblje treba štititi jer oni pružaju pomoć ne samo oboljelima od covida, nego su tu za sva druga stanja i bolesti koje nisu nestale zbog epidemije - govori Beroš i dodaje da upravo na najrizičnije skupine trebamo misliti kada dvojimo trebamo li se pridržavati mjera.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. prosinac 2024 07:54