SLAB PROFIT

Dvorane gutaju novac, a niti jedna nije bila isplativa

Troškovi za režije, čišćenje i plaće osoblja mjesečno se broje u milijunima

ZAGREB - Većina dvorana izgrađenih za Svjetsko prvenstvo u rukometu neisplative su, skupe za održavanje i posluju s gubitkom, a lokalne vlasti i država opterećeni su kreditom koji plaćaju vlasnicima.

Hladni pogon

Najveća sportska dvorana u Hrvatskoj, zagrebačka Arena, od 1. siječnja je zatvorena i stavljena u hladni pogon zbog 47,7 milijuna kuna duga koji Grad Zagreb i država nisu uplatili tvrtki Ingra. Ukupni dug se odnosi na troškove zakupa, operativne troškove i neisplaćeni depozit. Prošlu godinu Arena je poslovanje završila bez prihoda. Jedva su se pokrili troškovi rada zgrade i troškovi događanja.

Od najma dvorane zarada je bila oko 7 milijuna kuna, a rashodi, tj. troškovi za režije, čišćenje i troškovi osoblja su jednaki. Arena je u 2010. imala 32 događaja, a ukupno korištenje dvorane je 143 dana. Ako bi se isplativost Arene računala kroz dane najma, onda bi dvoranu trebalo iznajmljivati svaki dan za 160 tisuća kuna, što je nemoguće.

Posluju bez prihoda

U minusu je i gradsko poduzeće Višnjik koje upravlja Dvoranom Krešimira Ćosića u Zadru, te porečka dvorana Žatika. Tvrtka Sportski grad TPN d.o.o. koja vodi splitsku Spaladium arenu, tvrdi da posluju stabilno, bez većih prihoda. Jedino je Varaždin od komercijalizacije dvorane zaradio nešto manje od milijun kuna. U plusu od samo 100 tisuća kuna je i osječka dvorana Gradski vrt. (G. Penić, P. Opačić, S. Fable, M. Rajčić, L. Špac)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:10