Educiranje i osvješćivanje svih u lancu od polja do stola te mijenjanje navika potrošača, samo su neki, ali trenutno najvažniji, aspekti na kojima se u Hrvatskoj mora raditi kako bi smanjila količina hrane koju bacamo. Zaključci su to food waste konferencije Jutarnjeg lista ‘‘Hrana bez otpada‘‘, koja je u suradnji s Metro Hrvatska održana u hotelu Esplanade u Zagrebu. U Hrvatskoj je 2022. godine bačeno 276.000 tona hrane, od čega je 76 posto hrane bačeno u kućanstvima, što su ogromne količine, pogotovo uzmemo li u obzir velik broj naših građana koji žive u riziku od siromaštva. Na razini EU prije dvije godine je bačeno 59,2 milijuna tona hrane, odnosno 132 kg hrane po glavi stanovnika. Trendovi su zabrinjavajući pogotovo što je EU sebi zacrtala da će do 2030. godine za 50 posto smanjiti količinu otpada od hrane, ali pomaka već četiri godine nema.
Odgovornost svih nas
- Okupili smo se kako bismo se suočili i javnosti predočili problem bacanja hrane. Na žalost, stvarnost je da se ogromne količine hrane bacaju na putu od polja do stola. Hrvatska je to prepoznala i postavila si ambiciozan plan kako to smanjiti. Brojni su se važni dionici već obvezali na smanjenje otpada, no pred nama je još puno rada, a Jutarnji list će biti važan medijski partner na tom putu – rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, dok je Imre Horvath, predsjednik Uprave Metro Hrvatska istaknuo kako "danas ne samo da raspravljamo o problemu, mi oblikujemo rješenja."
- Prisutnost cijenjenih tvrtki, državnih institucija i profesionalaca u industriji govori mi da smo spremni poduzeti značajne korake naprijed. Uvijek smo vjerovali da rješavanje problema s bacanjem hrane nije samo operativna potreba. To je naša odgovornost. Zato smo, kao dio naše globalne strategije, predani prepolovljenju otpada od hrane koji nastaje u našim poslovnim aktivnostima do 2025. godine – kazao je Horvath.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglasio je kako je vjeruje da će i ova konferencija pomoći u osvješćivanju problema.
- Prije nekoliko godina krenuli smo s olakšicama za donatore hrane kroz promjenu zakonskih okvira, objavili smo čitav niz vodiča, vodimo edukativne kampanje. Razvili smo i infrastrukturu Banke hrane, osiguravši 4,2 milijuna eura kroz NPOO i otvorili devet objekata Banke hrane u suradnji s Crvenim križem, Caritasom i humanitarnim udrugama – rekao je Tušek.
Na okruglom stolu ‘‘Food waste u Hrvatskoj – gdje se nalazimo‘‘, kojeg je moderirao Miroslav Kuskunović, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan istaknula je kako je riječ o vrlo važnoj temi koja zaslužuje ovakvu panel raspravu, "jer i Hrvatska i EU stoje loše u odnosu na ono što smo si zacrtali, a to je da ćemo do 2030. godine smanjiti otpad od hrane za 50 posto."
- Danas je jasno da stagniramo i ne možemo biti zadovoljni. U Hrvatskoj je zabrinjavajuće da je dvije trećine hrane bačeno u kućanstvima, što govori o manjku edukacije. Mislim da smo žrtve konzumerskog načina života, pa kupujemo više nego što nam treba i onda bacamo. U Skandinaviji su, primjerice, ograničili marketinško oglašavanje po principu ‘‘kupiš dva, dobiješ tri‘‘, jer su prepoznali da iz toga nastaje problem. Svijetli primjer je Južna Koreja koja 98 posto bačene hrane kompostira i pretvara u biogorivo, a u Europi su različiti uzroci problema, kod nas su kućanstva, drugdje industrija, turizam... i teško je naći univerzalno rješenje. Svaka zemlja morala bi imati svoj pristup ovisno o svojim specifičnostima – rekla je Borzan, koja već sedmu godinu zaredom provodi akciju ‘‘Najdonator‘‘, kojom nagrađuje tvrtke koje ostvare najviše godišnjih donacija hrane. A, upravo je segment doniranja hrane jedan od fokusa djelovanja Ministarstva poljoprivrede.
Važnost doniranja
- U posljednjih nekoliko godina vidimo određene pomake. No, i mi smo svjesni problema bacanja hrane u kućanstvima i program unaprjeđenja sustava doniranja ima edukativni dio usmjeren prema najmlađim kategorijama, pa smo prvašićima podijeli 35.000 edukativnih slikovnica o ovom problemu. Intenzivno radimo na uspostavi novih Banki hrane i mogu najaviti treći poziv za taj projekt – kazao je Zdravko Barač, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.
Najveći donator hrane u našoj prehrambenoj industriji je Dukat, koji je od 2015. godine do danas donirao robe u vrijednosti oko 4 milijuna eura, a pokrenuli su i projekt ‘‘Hrana se ne baca‘‘ u sklopu kojeg su proveli i ispitivanje navika građana.
- Polovica ispitanih građana baca ostatke od ručka, 44 posto je baca jer joj je istekao rok trajanja, a četvrtina baca povrće, voće i mliječne proizvode. To su sve zabrinjavajući podaci i poziv svima nama u lancu da pojačamo napore kako bismo smanjili otpad od hrane – istaknula je Elena Wolsperger Dolezil iz Dukata, dok je Dubravko Folnović iz Perutnine Ptuj Pipo naglasio kako oni imaju dug i zahtjevan lanac opskrbe, a rok trajanja izuzetno kratak.
- Stoga smo se aktivirali na sprečavanju nastanka samog otpada i isteka roka. Govorimo o smanjenju od 5 posto unazad dvije godine. Kad je riječ o doniranju, doniramo svoju preradu, jer je svježe meso teško donirati – kazao je Folnović
Metro Hrvatska najviše donira voće i povrće na koje odlazi 90 posto donacija, 20 posto je meso, riba manje od 20, a ostalo su mliječne prerađevine.
- Kod nas će rasti udio bacanja otpada u ugostiteljstvu i sada se fokusiramo na taj segment kako bismo tome doskočili. Skraćivanje perioda od proizvodnje do ugostiteljskog objekta je jedan od ciljeva i toga mora biti svjestan svaki čovjek u lancu, koji mora dati svoj doprinos – rekao je Hrvoje Palić iz Metro Hrvatska, dok je Vesna Cetin Krnjević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorila o rezultatima njihova pilot projekta "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste", kojeg su proveli u hotelu "Park plaza Histria" u Puli i hotelu "Osijek" u Osijeku. Održali su radionice za djelatnike, na kojima su upoznati s primjerima hotela koji već posluju prema principu planskog upravljanja hranom, pravilnog čuvanja namirnica i procjenama realnih količina obroka.
- Ljudi nisu bili svjesni količine otpadne hrane. Hotel u Istri je imao 1000 kg otpadne hrane, a u Osijeku 276 kg. Zaključili smo da se jednostavnim metodama poput prenamjene viškova, preispitivanjem ponude bifea može smanjiti otpad i do 30 posto. Također, uložili smo 1,6 milijuna eura u nabavu uređaja za kompostiranje koji smanjuje za 70 posto količinu otpada od hrane, što dakle uključuje i okolišni i financijski aspekt – naglasila je Cetin Krnjević.
Borzan je, pak, dodala kako je jedan od problema i "obuzetost ljepotom, pa tako i kod hrane."
- Danas je teško naći jabuku koja ne odgovara standardu ljepote, jer je nitko neće kupiti bez obzira što je zdravstveno potpuno ispravna. Stoga na razini EU planiramo mijenjati Direktivu koja će omogućiti da se i takve namirnice ravnopravno nađu na tržištu – najavila je Borzan.
Predstavnici tvrtki naglasili su kako u ove procese ulažu desetke milijuna eura te da su fokusirani na optimizaciju procesa u cijelom lancu od nabave do dolaska hrane na stol. Čulo se i kako je veliki problem impulzivna kupnja kao i nepoznavanje razlike između oznaka ‘‘upotrijebiti do‘‘ i ‘‘najbolje upotrijebiti do‘‘.
- Mislim da bi najbolje bilo staviti oznaku ‘‘upotrijebi razum‘‘ – kazala je Borzan, dok je Barač je dodatno naglasio kako je u Hrvatskoj oko 14 posto bačenih poljoprivrednih proizvoda prije nego što uopće izađu s nekog OPG-a, pa tako i ne ulaze u službenu statistiku.
Primjeri dobre prakse
Kad je riječ o primjerima dobre prakse, Sanja Fresl, voditeljica vlastite robne marke i održivog razvoja u Metro Hrvatska govorila je o sustav i praćenju procesa s ciljem smanjenja otpada od hrane.
- Do sada smo za 39,7 posto smanjili otisak CO2, zahvaljujući 100 milijuna eura investicija u infrastrukturu imamo 400 električnih vozila, 700 punjača vozila, LED rasvjetu u našim prodajnim centrima. Smanjili smo otpad od plastike za 3,8 kilotona, a sve to dovelo je do smanjenja otpada od hrane za 23 posto – rekla je Fresl, dodavši kako su u posljednjih godinu dana donirali hrane u vrijednosti 1,7 milijuna eura.
Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju te BiH rekla je da je Nestlé prevenciju otpada od hrane postavio kao jedan od strateških globalnih poslovnih ciljeva.
- Uvodimo niz tehnoloških i edukativnih inicijativa da do 2030. godine za 50 posto smanjimo otpad od hrane. Pametno planiranje i usklađivanje proizvodnje i prodaje. Tako na našim proizvodima uz postojeće oznake na nekim tržištima EU stavljamo dodatne upute, poput primjerice pogledaj, pomiriši i okusi prije nego što baciš. Ove godine u Hrvatskoj smo donirali 17 tona hrane i 2 tone hrane za kućne ljubimce – kazala je Radić Bosanac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....