SPOR OKO LJUBLJANSKE BANKE

EK: 'Nadamo se da će se ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora obaviti na vrijeme'

'Ljubljanska banka je bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije. Mi nastavljamo poticati obje strane da pronađu uzajamno prihvatljivo rješenje'
 Arhiva CROPIX

BRUXELLES - Europska komisija smatra da je pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije i nada se da će se proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora dovršiti na vrijeme kako bi Hrvatska ušla u EU-u 1.srpnja sljedeće godine kako je i planirano, izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Komisije Peter Stano.

"Prije svega to je bilateralno pitanje između Hrvatske i Slovenije. Mi nastavljamo poticati obje strane da pronađu uzajamno prihvatljivo rješenje. Kada je riječ o postupku ratifikacije, to je u rukama pojedinih zemalja članica i mi, u ime Europske komisije možemo samo reći da se nadamo da će se proces ratifikacije nastaviti kao što je planirarno i da će sve biti dovršeno na vrijeme kako bi Hrvatska ušla u EU 1. srpnja sljedeće godine kako je i planirano", rekao je Stano odgovorajući na upit novinara da komentira izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca da je uvjet za ratifikaciju u slovenskom parlamentu rješenje pitanja Ljubljanske banke.

Stano je rekao da nije na Komisiji da se bavi pitanjem Ljubljanske banke ili da komentira izjave bilo iz Slovenije bilo iz Hrvatske, dodajući da je "Hrvatska potvrdila svoju spremnost da nastavi pregovore o tom pitanju pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu u dogovoru sa Slovenijom".

"Mogu samo ponoviti da potičemo obje strane da nađu brzo i uzajamno prihvatljivo rješenje za to pitanje. To je bilateralno pitanje koje treba riješiti na bilateteralnoj razini pod okriljem BIS-a", rekao je Stano.

Komisija je još u svibnju ove godine potvrdila da je Hrvatska još 2010. u vrijeme pregovora o poglavlju 4 (Sloboda kretanja kapitala) izrazila spremnost pregovarati o pitanju štediša Ljubljanske banke pod okriljem Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Nakon toga tadašnji hrvatski ministar financija Ivan Šuker poslao je pismo BIS-u u kojem potvrđuje tu spremnost.

Banka za međunarodno poravnanje u Baselu vrlo je brzo odgovorila na to pismo i već u studenome 2010. objavila da ne može posredovati u tom sporu jer ne može ponuditi ništa novo u odnosu na neuspješne pregovore o sukcesiji koji su vođeni od lipnja 2001. do rujna 2002.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 22:48