EK UPOZORAVA NA SLABIJU KONKURENTNOST Zatražila dubinsku analizu za 16 zemalja uključujući Hrvatsku

Europska komisija zatražila je danas na početku novog europskog semestra dubinsku analizu za 16 zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makrogospodarskih neravnoteža.

Hrvatska se tako našla u skupini sa Španjolskom, Slovenijom, Francuskom, Italijom, Mađarskom, Belgijom, Bugarskom, Danskom, Maltom, Nizozemskom, Finskom, Švedskom, Velikom Britanijom, Njemačkom i Luksemburgom, na temelju pokazatelja kojima EK mjeri "unutarnju i vanjsku konkurentost" zemalja EU-a.

Pokazatelji obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu, stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države.

Hrvatska je nova članica Europske unije i dubinska će analiza pomoći da se "razumije priroda i mogući rizici povezani s vanjskom pozicijom, trgovinskom bilancom i konkurentnošću, kao i s unutarnjim pozicijama", navodi Komisija u današnjem Izvješću o mehanizmu za upozorenje.

Prema danas objavljenim podacima Eurostata, moguće probleme s konkurentnošću signalizira prosječan pad udjela Hrvatske u svjetskom izvozu u petogodišnjem razdoblju od 2007. do 2012. za 24,7 posto. Komisija je kao plafon prihvatljivog pada udjela odredila šest posto.

Vanjsku neravnotežu i slabiju konkurentnost Hrvatske signalizira i neto stanje međunarodnih ulaganja u odnosu na BDP od minus 89 posto. Komisija zabrinjavajućim smatra negativne vrijednosti veće od 35 posto BDP-a.

Signal je moguće unutarnje neravnoteže pomična prosječna stopa nezaposlenosti u trogodišnjem razdoblju od 2010. do 2012. od 13,8 posto. U Bruxellesu zabrinjavajućima smatraju stope više od 10 posto.

Vrijednosti ostalih pokazatelja Hrvatske, uključujući prosječni manjak u bilanci plaćanja po tekućem računu u razdoblju od 2010. do 2012. od 0,5 posto BDP-a, ne sugeriraju probleme s konkurentnošću ni unutarnje odnosno vanjske neravnoteže.

Ispod je gornje dopuštene granice i dug opće države, od 56 posto BDP-a u 2012. Zabrinjava pak dug privatnog sektora koji je 2012. iznosio 132 posto BDP-a i time se gotovo izjednačio s prilagođenim plafonom u EU od 133 posto BDP.

Komisija zaključno ocjenjuje da zemlje EU-a uspijevaju postupno smanjiti deficite u tekućoj bilanci plaćanja i poboljšati konkurentnost, ali problem je i dalje visoki dug i neto stanje međunarodnih investicija u pojedinim zemljama.

Ministri financija zemalja članica EU-a raspravljat će o izvješću EK u prosincu. Komisija će idućih mjeseci pripremiti dubinske analize za 16 zemalja i objaviti ih u proljeće iduće godine.