Nakon što su zaposlenima u javnom sektoru od travnja povećane plaće, na red će doći i državni dužnosnici. Njihove plaće nisu rasle desetak godina. Premijer Plenković kaže da političke dužnosti trebaju biti privlačne uspješnim poslovnim ljudima, ali i da su veće dužnosničke plaće antikoruptivna mjera. Stručnjaci se s time baš i ne slažu, piše N1.
Dok se čeka službeni prijedlog ministra uprave Damira Habijana o povećanju dužnosničkih plaća, njihove plaće ukupno mogle rasti i do 80 posto, o čemu je već pisao Jutarnji.
Prema tom izračunu, plaće predsjednika Republike i premijera povećale bi se za više od 2000 eura pa bi Milanović mjesečno zarađivao 5700, a premijer gotovo 5300 eura.
Predsjednik Sabora imao bi nešto manje od 5 tisuća, ministri u prosjeku 4 tisuće, a saborski zastupnici 3.600 eura.
Ekonomist i nekadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić smatra da je opravdano povećati plaće dužnosnicima, ali i da treba utvrditi i stalan model za njihov obračun.
To može biti na temelju BDP-a ili prosječne plaće: “Ako pogledamo prosječnu plaću u Hrvatskoj, ona je sad oko 1300 eura, dužnosnici bi trebali, recimo ministri, predsjednici Vlade i Sabora imati tri do četiri puta veću plaću, kako je primjereno svugdje u svijetu.”
Premijer vjeruje da će veće plaće smanjiti i korupciju, no oporba i stručnjaci se s tim ne slažu.
“Tko je koruptivan bit će koruptivan i za kunu i za dvije i za milijardu i za dvije”, smatra Dalija Orešković.
Antikorupcijski aktivist Zorislav Antun Petrović kaže kako se već više puta pokazalo da ako nekome nije dosta tisuću, neće mu biti dosta niti sto tisuća te dodaje: “Samo povećanje nije nikakva garancija.”
Jedina garancija protiv sistemske korupcije kakvu imamo u Hrvatskoj je njezino kažnjavanje. Kazne su rijetke i često simbolične, poput one kad je bivši ministar poljoprivrede mjesecima u jednoj ustanovi – gulio krumpire, piše N1.