Hrvatska je samo pet dana od najvećeg izazova u modernoj povijesti: predsjedanja Vijećem Europske unije.
Zemlja, koju je 1992. godine priznala tadašnja Europska zajednica, sljedećih će šest mjeseci usmjeravati temeljne politike Unije. Ako je suditi prema dokumentu koji će Vlada sutra usvojiti na sjednici, “Program hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 1. siječnja - 30. lipnja 2020.”, a u koji je Jutarnji list imao uvid, Hrvatska je apsolutno pripravna za taj izuzetno odgovoran zadatak.
Koji će, treba imati na umu, utjecati i na budući ugled i status naše zemlje u uskoro 27-članoj Uniji. Moto predsjedanja je dobro odabran - Snažna Europa u svijetu punom izazova - a premijer Andrej Plenković u uvodu Programa navodi: “Tijekom šestomjesečnog razdoblja Hrvatska će voditi rad Vijeća kao pošten i neutralan posrednik, gradeći suradnju i dogovor među državama članicama u duhu konsenzusa i međusobnog uvažavanja”.
I dodaje kako je Vlada pripremila ovaj dokument “vodeći se hrvatskim nacionalnim prioritetima, u skladu sa smjernicama novog Strateškog programa Europske unije 2019. - 2024.”. A za one koji su od samog početka sumnjali da će biti prostora za nacionalne prioritete, evo dva važna detalja. Hrvatska u Programu tako ističe kako će se “razmatrati vizna uzajamnost s državama članicama koje još nisu uključene u američki program izuzeća od viza”. SAD još nije ukinuo vize Hrvatskoj. Kao ni Bugarskoj, Rumunjskoj i Cipru.
Kad je pak riječ o obrazovanju i istraživanju, “predsjedništvo će pokrenuti raspravu o ‘cirkulaciji mozgova’”. Riječ je o koraku kojim se zemlje poput Hrvatske želi zaštititi od “odljeva mozgova”, preciznije, o alternativnom modelu mobilnosti znanstvenika. Navedimo još naglasak na energetskoj tranziciji otoka i razvoju “pametnih sela”. Oboje za Hrvatsku više nego vitalan interes.
A onda i jedan od primjera da je Program rađen sa širokim pogledom i dozom osjetljivosti. U poglavlju “Razvojna suradnja i humanitarna pomoć” hrvatsko predsjedništvo naglašava da će “za učinkovitije postizanje rezultata posebna pozornost biti posvećena mladima te ženama i djevojčicama kao ključnim pokretačima održivog razvoja”.
Pregledajmo sada najvažnije izazove hrvatskog predsjedanja.
Proračun
“Težit će se pronalaženju ravnoteže između nastavka financiranja politika koje donose jasnu europsku dodanu vrijednost, poput kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike, te postizanja dogovora oko financiranja politika usmjerenih k novim izazovima”. Ovo je tema svih tema. Novi financijski okvir trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2021. i trajati do 31. prosinca 2027. Spor je poznat: izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz članstva ostaje proračunska praznina od 12 do 14 milijardi eura. Zemlje neto uplatiteljice traže da se smanji financiranje kohezije i poljoprivrede - među njima je Njemačka, a Hrvatska je u skupini zemalja “prijateljica kohezije”. Pregovori će biti teški - EK je predložila proračun u iznosu od 1135 milijardi eura - ali Hrvatska je postavila vrlo kvalitetan argument: “voditi se načelima prema kojima dugoročno planiranje mora uzimati u obzir proračunsku disciplinu, poboljšanje provedbe - djelotvornu provedbu projekata - i stabilnost ulaganja te osigurati nesmetan nastavak financiranja razvojnih prioriteta Unije, kao i početak provedbe novih programa od 1. siječnja 2021.”. Samo još treba privoljeti uplatiteljice da prihvate taj prijedlog.
Proširenje
Vrhunac hrvatskog predsjedanja bit će summit EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu u svibnju iduće godine. Interesantna je sljedeća rečenica Programa: “Vjerodostojna politika proširenja, vođena načelima vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti, djelotvorno potiče reformske procese i jamac je boljitka i stabilnosti jugoistoka Europe”. Iako djeluje sročena kao i sve dosadašnje, u oči ipak upada naglasak na “načela vlastitih postignuća” kandidata. Hrvatska kao neupitan uvjet postavlja i “prevladavanje naslijeđa prošlosti, istinsku pomirbu i rješavanje otvorenih pitanja”. Što je, uistinu, nasušna potreba cijele regije. Hrvatska se zalaže za to da se otvore pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom: s ovom potonjom vjerojatno i na summitu u Zagrebu, ali Albanija se baš i nije iskazala na području “vlastitih postignuća”. Želja Hrvatske za “napretkom BiH prema statusu kandidata” vrlo vjerojatno također pada na kriteriju “vlastitih postignuća”.
Odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom
Hrvatska će se zalagati “za uređeno povlačenje na temelju Sporazuma” te će “biti posvećena izgradnji bliskih budućih odnosa”. Ali, to će u velikoj mjeri ovisiti o britanskom premijeru Borisu Johnsonu, koji ne želi europske standarde proizvoda.
Snažan globalni čimbenik i partner
“U skladu s Globalnom strategijom, predsjedništvo će podupirati jačanje napora Unije u daljnjem jačanju stabilnosti i sigurnosti jugoistočne Europe. To će se posebno odnositi na izgradnju sposobnosti za odgovor na sigurnosne i druge izazove, uključujući hibridne prijetnje, kibernetičku sigurnost, migracije i strateško komuniciranje. Naglasak treba biti i na suradnji u borbi protiv terorizma, suzbijanju radikalizacije i nasilnog ekstremizma i u odgovoru na izazov migracija”. Ovome se nema što dodati, vrlo jasno. Interesantno je da je Ukrajina gotovo marginalizirana, što je i razumljivo jer proces vode Njemačka i Francuska u normandijskom formatu.
Sigurnost i obrana
Za Hrvatsku je NATO i dalje temelj sigurnosne arhitekture (“predsjedništvo će nastaviti snažno podupirati blisku, sadržajnu i komplementarnu suradnju EU i NATO-a, što smatra ključnim ulogom u europsku sigurnost”), ali je dobro odabran prioritet europske obrane: “jačanje konkurentnosti obrambene industrije radi smanjivanja postojećih nedostataka u obrambenim sposobnostima u Europi”.
Oporezivanje
“Postojeća međunarodna porezna pravila nužno je prilagoditi uvjetima globalizacije i digitalizacije kako bi se pošteno i pravedno oporezivala novonastala vrijednost ondje gdje se stvara.” Dakle, Hrvatska će podržati napore unutar EU da internetski giganti poput Facebooka i Googlea plaćaju porez u zemljama u kojima djeluju, a ne gdje su registrirani - što će naići na otpor, primjerice, Irske.
Zaštita vanjskih granica i Schengen
Hrvatska se zalaže za “sveobuhvatno, učinkovito i humano upravljanje migracijama na svim migracijskim pravcima”. Ova fraza posebno je važna jer se EU često fokusira na zapadnu i srednjomediteransku rutu, zanemarujući onu istočnu. I, jasno, “predsjedništvo će se zalagati za bolju zaštitu vanjskih granica EU kao jedne od ključnih pretpostavki za ostvarenje plana o povratku normalnom funkcioniranju schengenskoga prostora”. Pa onda i ulasku Hrvatske u taj prostor.
