Smanjit ćemo broj predmeta u školama - nedavno je najavio Neven Budak, voditelj Nacionalnog operativnog tijela za izradu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
I dok u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta tek izrađuju strategiju prema kojoj bi se smanjilo opterećenje hrvatskih učenika - koji sada u školama slušaju od 15 do čak 17 predmeta, prema čemu smo rekorderi u Europi - u jednoj školi najavljena “revolucija obrazovanja” počela je još prije tri godine.
Riječ je o Zadarskoj privatnoj gimnaziji koja je đacima ponudila jedinstveni eksperimentalni program sa 10 predmeta koji se ocjenjuju. Učenici mogu birati i druge predmete, ali ti se predmeti ne ocjenjuju.
Program se zapravo sastoji od zajedničkog kurikuluma za sve učenike koji obuhvaća tri predmeta ključna za polaganje državne mature (hrvatski jezik, engleski jezik i matematika), te od kurikuluma koji obuhvaća humanistički i prirodoslovni smjer.
Učenici odmah na početku školske godine biraju žele li prirodoslovni ili humanistički smjer.
Novi duh tradicije
Humanisti tako imaju više sati društvenih predmeta, a prirodoslovci slušaju pojačane matematiku, kemiju, biologiju, fiziku, informatiku. Programi su osmišljeni na hrvatskoj gimnazijskoj tradiciji i prilagođeni duhu novog vremena.
Škola se razlikuje od ostalih i prema pristupu učenicima, kao i po veličini razrednih odjeljenja. Svakom se učeniku, naime, pristupa individualno, a u odjeljenjima je maksimalno 18 učenika.
Ono što je Vladi tek cilj u Strategiji obrazovanja, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije Nikica Simić sa svojim je suradnicima počeo realizirati još prije tri godine.
- Sve je počelo u vrijeme kada je Andrija Hebrang bio predsjednički kandidat i kada je spomenuo mogućnost promjene hrvatskog školstva koje bi trebalo težiti europskim standardima. On nije postao predsjednik, ali meni je ta ideja ostala u glavi.
Poslije smo malo istraživali i gledali iskustva EU zemalja, a nakon što smo shvatili da je u Hrvatskoj eksperimentalni program moguć, napravili smo ga i poslali u Ministarstvo.
Škola koju učenici vole
Prema tom programu radimo već tri godine, a današnja Vlada pokušava domisliti sličan program koji bio bio kompatibilan europskim programima - pojašnjava Simić.
Zadarsku privatnu gimnaziju učenici vole pohađati. Izostanci su rijetki, jer nema straha od ispitivanja ili loše ocjene koja se ne može popraviti.
Učenici se s profesorima dogovaraju kada će odgovarati gradivo, nema blic ispitivanja, princip je sličan onome na fakultetima, u što smo se sami uvjerili posjetivši školu.
- Taj element je bio ključan za smanjenje broja izostanaka - kaže ravnatelj Simić.
To potvrđuje i prof. Žaklina Kutija, voditeljica i profesorica hrvatskog jezika. Ona, kaže, nikada nikome nije dala jedinicu.
Ocjene u ovoj školi nisu toliko bitne, koliko je bitno pristupiti svakome učeniku individualno, pratiti njegov napredak, pomoći mu da svlada gradivo i ne opterećivati ga s onim dijelom gradiva koje je možda preteško za njega.
- Kod nas gotovo i nema predavanja ex catedra. Uvijek pokušavam naći neke elemente koji će zainteresirati djecu.
Ne postoji neka univerzalna metoda poučavanja već se svakome pristupa individualno.
Nekada na satu odmah znam što bih mogla raditi idući put, za što su se učenici zainteresirali. Bitan je osjećaj djeteta da nešto može napraviti, da ima taj element samopouzdanje da može svladati gradivo - objašnjava Žaklina Kutija, s kojom smo prisustvovali jednom satu hrvatskoga jezika.
Zlatna pravila razreda
Sjeli smo u klupu s učenicima prvog razreda. U učionici, ispod murala koji je izradio bivši učenik škole Josip Švaljek, danas akademski slikar, sjedi tek desetak učenika.
Na zidu nasuprot murala stoje ispisana pravila razreda. “Korektni smo jedni prema drugima”, “Pomažemo jedni drugima”, “Uvažavamo raznolikosti”, “Nema ruganja”... Profesorica im zadaje zadatak da od ponuđenih riječi slože smislene rečenice.
Dok učenici pišu, nastavnica šeta od jednog do drugoga, pohvaljuje one koji su dobro započeli, pomaže onima koji su zapeli.
Lamia Hadžić odlučila se za prirodoslovni smjer. Upisala je Zadarsku privatnu gimnaziju jer je čula da će moći ići na razmjene u inozemstvo, a želi jednog dana i upisati neki od fakulteta u Europi ili Americi..
- Meni je ovdje super jer je atmosfera opuštena, profesori su uvijek tu za nas da nam pomognu, rade s nama i na dopunskoj nastavi, i nemamo nikakvog straha od njih.
Za razliku od mojih prijatelja koji idu u državne škole, gdje u razredu ima 30 učenika, ovdje se nastavnici mogu posvetiti svakome od nas - kaže Lamia.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....