EKSPLOZIJA TUŽBI Doktori žele milijardu kuna odštete zbog neisplaćenih prekovremenih sati, uskoro za njihova potraživanja nastupa zastara

Uskoro bi bolnički liječnici mogli pokrenuti više od 2500 novih tužbi, uz oko, prema podacima Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), 3000 već podignutih, protiv svojih poslodavaca odnosno bolnica. Riječ je o tužbama zbog pogrešnih isplata plaća zbog kojih su liječnici svaki mjesec zakinuti za dio svojih primanja još otprije pet godina.

Prema nekim izračunima, mjesečno zakidanje liječnika kreće se od 500 do više od 1500 kuna jer im je prekovremena satnica plaćana manje nego ona u osnovici plaće zato što im se nije priznavao stručni i položajni dodatak.

Razlog je to što je ovih dana Hrvatski liječnički sindikat krenuo s upozorenjem liječnicima da uskoro za njihova potraživanja nastupa zastara jer će se početkom siječnja navršiti pet godina otkako zdravstvena administracija ignorira propise na štetu zaposlenika bolnica. Naime, krajem prošle godine i početkom ove bili su krenuli dogovori ne bi li se našlo povoljno rješenje za obje strane jer se radi o stotinama neisplaćenih milijuna kuna pa je bilo najavljeno da bi rješenje možda bila isplata u ratama u iduće dvije ili tri godine. No, pregovori su naglo stali. U HLS-u kažu da su se za novi korak, odnosno javno upozorenje liječnicima da krenu s tužbama, odlučili zbog činjenice da i dalje nema dijaloga s Ministarstvom zdravstva za rješavanje problema nastalog uvođenjem centralnog obračuna plaća (COP) koji “ne poznaje” različitost plaća u zdravstvu. Naime, liječnicima se, kao ni drugim zdravstvenim djelatnicima, na prekovremene sate ne obračunava, primjerice, dodatak na subspecijalizaciju i odgovornost, kao ni drugi dodaci na koje imaju pravo u satnici kad je riječ o osnovnoj plaći. Zbog toga na prekovremenoj satnici liječnici gube od 15 do čak 40 posto u odnosu na onu u osnovnoj plaći.

Prvi Osječani

To je razlog što su neki liječnici podigli tužbe, a među prvima su to učinili u KBC-u Osijek. Dvadesetak liječnika dobilo je pravomoćne presude i osječka bolnica morala im je isplatiti svakom i više od 100.000 kuna za tih pet godina zakidanja te, dakako, sudske troškove. Da apsurd bude veći, nakon te isplate bolnica nije promijenila postupanje pa je istim liječnicima u ovoj i prošloj godini ponovno isplaćivala prekovremene bez očekivanih dodataka. Naravno, isti su liječnici, poučeni sudom, pokrenuli nove tužbe.

“Očekujemo da bi još 2000 bolničkih liječnika moglo podići tužbe do kraja ove godine jer im je Hrvatska liječnička komora (HLK) omogućila da ne moraju plaćati sudske troškove, temeljem police osiguranja, a dio njih podići će tužbe uz pomoć HLS-a”, kaže v.d. predsjednika HLK, dr. Krešimir Luetić. Predsjednik Povjerenstva za bolničku djelatnost HLK, prof. dr. Davor Vagić, ističe kako se radi o zakidanju oko 6000 bolničkih liječnika, a izračuni govore da bi to koštalo najmanje milijardu kuna. Dodaje kako je nedavno jedna liječnica iz KBC-a Sestre milosrdnice dobila zasad nepravomoćnu presudu prema kojoj bi joj bolnica treba isplatiti 80.000 kuna. To znači da je njezina plaća u ovih pet godina svaki mjesec bila manja za 1000 kuna!

Riječju, kada bi svi bolnički liječnici koji su zakinuti takvom isplatom prekovremenih sati podigli tužbe i dobili sporove, što bi bilo očekivano s obzirom na dobivene presude, trošak za zdravstveni sustav bio bi golem. Naime, da sve bude gore, ti dodaci na prekovremenu satnicu i dalje se ne isplaćuju jer u Ministarstvu zdravstva vjerojatno misle da bi u slučaju isplate regularne satnice “priznali da su u krivu”.

Ministrov dopis

Zato i ne čudi što neki zdravstveni dužnosnici vjeruju da se “ne treba uvijek držati zakona kao pijan plota”, odnosno da se “propisi mogu različito tumačiti”. Uostalom, još je u sjećanju dopis ministra Milana Kujundžića kolegi Draženu Bošnjakoviću “o usklađivanju sudske prakse” vezano baš uz tužbe liječnika zbog nezakonite isplate prekovremenih sati.

- Ne znam radi li se o bahatosti i aroganciji zdravstvene administracije ili o elementarnom nepoznavanju problema. Ipak, skloniji sam zaključiti da je riječ o ignoriranju nedvojbene činjenice da se radi o svjesnom zakidanju liječnika. Naime, ne mogu, primjerice, za pola operacije koja je potrajala i nakon završenog redovitog radnog vremena biti plaćen dijelom kao subspecijalist plastične kirurgije, a dijelom kao liječnik bez dodatnog znanja i odgovornosti - objašnjava član Glavnog odbora HLS-a, dr. Tugomir Gverić.

Nema dvojbe da je za Ministarstvo zdravstva bio isplativiji dogovor o isplati dugovanja tijekom dvije godine u ratama na što bi, drži prof. dr. Vagić, velik dio liječnika sigurno pristao. No, tvrdi stav Ministarstva “da nikome nisu ništa dužni” očito je to onemogućio, a i bili su uvjereni da će “kapnuti” tek poneka tužba liječnika dok će većina samo tiho ili glasno biti nezadovoljna. Prema svemu sudeći, nadležni drže da im se više isplati riskirati poneku tužbu i plaćati po presudama, nego riješiti cijeli problem jer bi to više koštalo. No, čini se da su liječnici ipak progledali pa bi velik broj skorih tužbi mogao pomutiti to očekivanje i isprazniti bolničke blagajne.