ISPRATILI GA PLJESKOM

Emotivni govor ukrajinskog veleposlanika u Zagrebu: ‘Danas sloboda ima okus ukrajinske krvi...‘

Vasilij Kirilić u govoru na Filozofskom fakultetu prisjetio se izjava Ivana Gundulića i Hrvoja Hegedušića, a Hrvate nazvao uzorima

Ukrajinski veleposlanik Vasilij Kirilić

 Bruno Drempetić

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu održana je promocija novog broja časopisa svjetske književnosti Književna smotra. Riječ je o 202. izdanju časopisa nastalog 1969. godine, ali jednom od posebnijih. Naime, naslov broja je 'Vidjeti Ukrajinu: Neovisna književnost 1991.-2021.' Kao što naziv govori, on se bavi ukrajinskom književnošću nakon samostalnosti države, a u njegovoj su izradi, uz kolege s Filozofskog fakulteta, sudjelovali ukrajinski akademici koji su se videovezom iz Kijeva i Lavova priključili emotivnoj promociji.

Susretu su prisustvovali i dekan Filozofskog fakulteta, Domagoj Tončinić te ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, Vasilij Kirilić. Promocija je započela minutom šutnje u spomen žrtvama rata u Ukrajini, a zatim je Tončinić poželio dobrodošlicu okupljenim djelatnicima fakulteta i studentima, njima 30-ak, u Vijećnici Filozofskog fakulteta.

image

Predstavljanje 202. broja časopisa Književna smotra o ukrajinskoj književnosti

Bruno Drempetić

- Drago mi je da Vas mogu pozdraviti prilikom ove prigode. No, žao mi je da se nalazimo ovdje u ovim jako tužnim vremenima. Ovaj projekt doživljava svoju krunu u trenutku kad su nam misli sa svim kolegama i žiteljima Ukrajine. Moram izraziti želje i molitve da rat što prije završi - rekao je Tončinić.

Slijedio je emotivni govor ukrajinskog veleposlanika. Naizmjenice je pričao na ukrajinskom i hrvatskom. Ukrajinskim spojenima preko videoveze koje su uređivale časopis - prof. dr. sc. Alli Tatarenko, prof. dr. sc. Oleni Galeta i prof. dr. sc. Uljani Fedoriv sa Sveučilišta Ivana Franka u Lavovu te voditeljici projekta prof. dr. sc. Tamari Hundorovoj s Instituta za književnost Nacionalne akademije znanosti u Kijevu - govorio je na materinjem jeziku. Ostalima se obratio na Hrvatskom.

- "Iz majčinog krika sloboda se rađa." Prisjećam se ovih riječi Hrvoja Hegedušića napisanih 1991. godine. Prisjećam se i riječi Ivana Gundulića, još jedno velikog hrvatskog pisca, kojima priča o slobodi. "O lijepa, o draga, o slatka slobodu". Za slobodu danas umiru Ukrajinci. Djeca, starci i vojnici. Danas sloboda ima okus ukrajinske krvi, to je sloboda - ustao je iz stolice Kirilić.

Ispružio je jednu ruku i uzeo časopis. Krenuo je komentirati njegov naslov.

- Naziv knjige je vrlo točan - Vidjeti Ukrajinu: Neovisna književnost. Ovaj rat nije samo rat protiv Ukrajine nego i protiv demokratskog svijeta. Sloboda je temelj neovisne književnosti, a danas mi o njoj pričamo - konstatirao je veleposlanik. Na kraju svojih govora ustvrdio je kako su Hrvati uzor Ukrajincima jer su "hrabrošću obranili svoju zemlju."

image

Dr. sc. Darija Pavlešen

Bruno Drempetić

Njegove su riječi popraćene pljeskom. Akademici s ukrajinske i hrvatske strane krenuli su predstavljati časopis koji su napisali, ali svejedno, od rata nisu mogli pobjeći. Njegov spomen bio je nezaobilazan i bacao je sjenu na proslavu ukrajinske književnosti.

Od Ukrajinki je prva, prisutna videom iz Kijeva, časopis komentirala Tamara Hundorova. Započela je riječima zahvale zbog iskazane podrške i nastavila: "Ovo je međunarodni projekt hrvatskih i ukrajinskih akademika koji je funkcionirao samo zbog izvanredne suradnje i mislim da je početak naše dobre suradnje."

Njezine je riječi prevodila jedne od urednica izdanja, dr.sc. Darija Pavlešen s Katedre za ukrajinski jezik i književnost FFZG-a. Hundorova je ustvrdila je i kako su se dugo dvoumili oko imena, ali na kraju nisu pogriješili.

- Dugo smo smišljali ime i na kraju se ovaj naziv pokazao apsolutno točnim jer ne ratuje se samo za teritoriji i slobodu Ukrajine. Ratuje se i za ukrajinsku književnost koja je zadnjih 30 godina prepoznata u svijetu. Nju isto moramo braniti - napomenula je Hundorova.

image

Dio sugovornika uključio se video vezom iz Ukrajine

Bruno Drempetić

Njezina kolegica iz Lavova, Alla Tatarenko, isto je započela riječima zahvale. Pričala je na tečnom hrvatskom, a inače prevodi hrvatsku književnost na ukrajinski. Tatarenko se prisjetila i pokojne Irene Lukšić, hrvatske spisateljice koja joj je 2017. godine prišla s idejom o broju Književne smotre koji će biti posvećen Ukrajini. U prosincu 2021. ta se ideja materijalizirala i on je izdan.

No, tvrdi, te 2017. nitko nije mogao zamisliti da će se promocija održati dok rat bjesni. Spomenula je što bi ovo izdanje časopisa trebalo značiti za Hrvatske čitatelje.

- Ovo je prilika da čitatelji vide ukrajinska djela, da ih pročitaju i da se zaljube u ukrajinsku književnost. Na ovom su projektu radili autori diljem Ukrajine, ali ih rat sprječava da se uključe u promociju. Nadam se da će opet doći trenutak kad će naši pisci, umjesto da ratuju, moći ponovno pisati - zaključila je.

Promocija je trajala sat i pol, a gošće iz Ukrajine za kraj su iskazale nadu da će svoje suradnike moći vidjeti u Ukrajinu, jednom kad rat završi i dođu ljepša vremena.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 18:58