Energetski tsunami potapa bolnice: Režije skočile i do 5 puta, ni rebalans neće biti dovoljan

I nakon rebalansa državnog proračuna kojim zdravstvu u ovoj godini stižu dodatne tri i pol milijarde kuna, što znači da će na raspolaganju, umjesto predviđene 32 milijarde, imati 35 i pol milijardi kuna, ravnatelji bolnica i dalje tvrde - bit će ovo teška godina s puno neizvjesnosti u poslovanju zbog puno nepoznanica u rashodima.

Naime, nedavno upozorenje veledrogerija da dugovi za lijekove i dalje rastu unatoč prošlogodišnjoj injekciji od 6,3 milijarde iz državnog proračuna te da su dosegli čak šest milijardi kuna, od kojih četiri milijarde dospjelih, razlog je ovog ranog rebalansa. Dvije milijarde namijenjene su bolnicama, a milijarda i pol HZZO-u za podmirenje starih dugova.

Zasad sigurnih 35 i pol milijardi kuna za ovu godinu, izvjesno je, neće pokriti sve troškove, što potvrđuju bolnički računi iz prva četiri mjeseca 2022. godine. Osobito iskaču oni za energiju, hranu i lijekove, koji su u nekim slučajevima i pet puta veći u odnosu na isti period lani. Zato ne čudi da su gubici sustava na mjesečnoj razini između 400 i 500 milijuna kuna, što bi do kraja godine moglo značiti rupu u zdravstvenoj blagajni od najmanje pet milijardi kuna.

- Naši su troškovi povećani u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ukupno 5,52 posto. No, zabrinjava činjenica da su najviše rasli troškovi energenata, i to za čak 94 posto, odnosno sa 7,8 na 15 milijuna kuna, a u odnosu na 2020. čak 116 posto ili sa sedam na 15 milijuna kuna. Troškovi prehrambenih proizvoda veći su za 8,4 posto, a u odnosu na 2020. za 40 posto, što je ogromno povećanje - ističe dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka. Ni lijekovi nisu ostali na staroj potrošnji pa su u prva četiri mjeseca skuplji u odnosu na lani 7,76 posto a u usporedbi s 2020. gotovo 20 posto.

Skuplji lijekovi

U najvećoj hrvatskoj bolnici, KBC-u Zagreb, troškovi su od siječnja do kraja travnja veći 6,5 posto ili 71 milijun kuna u usporedbi s istim razdobljem lani, odnosno povećani su s 1,099 milijardi na 1,171 milijardu kuna.

- Nama su troškovi energije veći 25 posto jer se kod nas ne troši puno plina, a hrana je skuplja 12 posto, ili 382 tisuće kuna, te lijekovi 11 posto, odnosno 51 milijun kuna više. Ne možemo prognozirati što će se događati, ali evidentno je da se troškovi povećavaju, a da mi moramo raditi svoj posao - liječiti pacijente - kaže dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.

Tijekom pandemije KB Dubrava bio je covid-bolnica pa su neki podaci iz prošle godine iskakali od uobičajenih iznosa, poput primjerice potrošnje za lijekove, koji su bili manji od potrošnje prethodnih godina kad je bolnica radila punim kapacitetom za sve pacijente. No, razvidno je da ta bolnica plaća najveći energetski ceh, i to osobito onaj za plin.

U KB-u Dubrava računi za plin u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani čak su pet puta veći. Naime, lani je račun iznosio 3,533 milijuna kuna za četiri mjeseca, a ove ogromnih 17,511 milijuna kuna. Dodaju li se tom iznosu struja i voda, ta je bolnica platila energente za četiri mjeseca gotovo 24 milijuna kuna.

Tsunami cijena

- Jedino smo manje potrošili za hranu u odnosu na prošlu godinu, i to 1,176 milijuna kuna, odnosno oko 350 tisuća kuna manje, jer smo u 2021. imali puno djelatnika iz drugih bolnica zbog covid-pacijenata, pa je bilo i više obroka za zaposlenike - objašnjava dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava.

- Nas zasad nije toliko pogodilo povećanje cijena energenata jer nismo veliki potrošači plina. Računi za energente su nam za prva četiri mjeseca iznosili devet milijuna kuna, odnosno oko 600 tisuća više nego prošle godine. I za lijekove smo više potrošili, i to pet milijuna kuna: 163 milijuna kuna 2022,. a 2021. godine 158 milijuna kuna - objašnjava dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice.

Energetski tsunami prilično je pogodio i splitski KBC.

- U prva četiri mjeseca račun za plin, struju i lož-ulje bio nam je 14,587 milijuna kuna, ili 187 posto veći nego u istom razdoblju lani. Hrana je skuplja oko tri posto s tendencijom stalnog rasta, a potrošnja lijekova veća je za 15 posto, odnosno potrošili smo 256 milijuna, ili 33 milijuna više nego u 2021. godini - objašnjava dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split.

Unatoč pokušajima da se uštedi gdje je to moguće, čini se da svi ti napori ne mogu poništiti utjecaj inflacije, poskupljenja energenata i hrane. Naime, troškovi zdravstva na godišnjoj razini i dosad su rasli ukupno barem desetak posto, a ove će godine taj rast sigurno biti značajno veći. Koliko, nitko ne želi prognozirati jer se naprosto ne zna što će se zbivati na globalnoj razini, a što će nedvojbeno utjecati i na hrvatsko zdravstvo, koje sve te nedaće dočekuje nereformirano, s viškom bolničkih odjela i kreveta te primarnom zdravstvenom zaštitom koja je uvelike napustila koncept učinkovitog javnog zdravstva.