Europska komisija ovih je dana pokrenula postupak zbog povrede EU zakona protiv nekih država koje nisu na vrijeme u svoje zakonodavstvo implementirale direktivu o prekograničnom zdravstvenom osiguranju koja je usvojena još 2011. godine, a stupila na snagu u listopadu prošle godine. Hrvatska nije među njima, ali je i Hrvatskoj upućeno prvo pismo kao najava mogućnosti pokretanja takvog postupka.
Hrvatska je Komisiji javila da je u potpunosti implementirala direktivu o prekograničnim zdravstvenim uslugama, ali su nam stručnjaci iz Komisije odgovorili da u našem zakonodavstvu nedostaju neke odredbe ili su nedovoljno jasne. Zato su od Hrvatske zatražili pojašnjenje, nakon čega je moguće i pokretanje postupka zbog povrede EU zakona, kažu naši izvori u Europskoj komisiji.
Čekanje na usluge
Na stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji je i “kontaktna točka”, za spomenutu direktivu je objavljeno da je Hrvatska u svoje zakonodavstvo uvela i odredbe koje proizlaze iz te direktive. Prema njoj i hrvatski građani, odnosno osigurane osobe imaju pravo u drugim državama članicama ostvariti zdravstvenu uslugu ili specijalizirani pregled, i to bez potrebe prethodnog odobrenja HZZO-a. U tom slučaju HZZO je dužan nadoknaditi troškove te usluge po cijeni koliko bi ta usluga koštala u Hrvatskoj. Možda je to razlog zašto se procjenjuje da je manji broj hrvatskih građana iskoristio tu mogućnost. Naime, u većini država Europske unije cijene zdravstvenih usluga su veće nego u Hrvatskoj, a razlika koju bi u tom slučaju refundirao HZZO bila bi manje. Ipak, izvori u Europskoj komisiji kažu da pacijenti koriste te mogućnosti jer ne mogu čekati dugo na neki pregled u svojoj državi.
Revolucija za pacijente
Europska komisija vjeruje da je direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti pridonijela poboljšanju uvjeta za pacijente koji sada imaju mogućnost, na trošak nacionalnog zdravstvenog osiguranja, dobiti zdravstvene usluge u drugim članicama. Iako tek prikupljaju podatke i rade ankete sa stručnjacima, u Komisiji procjenjuju da je nakon stupanja na snagu ove direktive, u studenome prošle godine, došlo do porasta broja pacijenata koji zdravstvene usluge traže u drugoj državi, ali da to nije bila masovna pojava. Prije stupanja na snagu ove direktive, prema procjeni Europske komisije, postotak pacijenata koji su se liječili u drugim državama EU bio je samo jedan posto.
Ova direktiva smatra se revolucijom u zaštiti i promicanju prava građana EU. Dok Europska zdravstvena iskaznica omogućava samo besplatne usluge u slučaju potrebe tijekom boravka u drugoj državi EU, direktiva o prekograničnim uslugama omogućava i planirane usluge.
Konkretna upotreba
Za liječenje koje zahtijeva smještaj pacijenta u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi preko noći u trajanju od najmanje jedne noći ili uporabom visokospecijalizirane i skupe medicinske infrastrukture ili medicinske opreme potrebno je prethodno pribaviti odobrenje. Odobrenje se ne može uskratiti ako se za takvu uslugu u Hrvatskoj ne može pružiti ista usluga u medicinski opravdanom roku. Dakle, sve specijalističke preglede ili zahvate na koje se u Hrvatskoj predugo čeka naši bi građani imali pravo obaviti u drugim državama EU i dobiti povrat novca, ili dio novca, od HZZO-a. Ako bi takva usluga, primjerice, u Sloveniji koštala 600 eura, a u Hrvatskoj 500, onda bi HZZO morao nadoknaditi 500 eura, a ostatak troškova snosio bi sam pacijent.
Ministarstvo: Ovo je nesporazum, mi smo sve napravili
Dobili smo potvrdu da je u Ministarstvo zdravlja stiglo pismo Europske komisije vezano uz prekogranično zdravstveno osiguranje. No, rečeno je da se radi o lošoj kopiji iz koje je teško iščitati u čemu je problem. Zbog toga će se pričekati novi dopis, a potom će slijediti i očitovanje Hrvatske. U HZZO-u i Ministarstvu zdravlja uvjereni su da se radi o nesporazumu jer direktiva je od riječi do riječi ugrađena u hrvatski Zakon o zdravstvenom osiguranju. Ako se pak radi o kritici zbog premalog obima korištenja prava iz direktive, u HZZO-u smatraju da se Hrvatsku za to ne može prozivati.
- Nama stiže vrlo malo zahtjeva za plaćanje liječenja - kaže Kristina Roginek, voditeljica službe za međunarodnu suradnju HZZO-a. Cijene medicinskih usluga u Hrvatskoj značajno niže nego primjerice u Austriji ili Italiji, pa bi odlazak za osiguranike bio velik trošak. Pacijent treba sam platiti i smještaj i put. ( G. Jureško)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....