EU neće financirati Pelješki most jer se ne uklapa u dugoročnu viziju

Europska investicijska banka (EIB), financijska institucija EU, planira ove i iduće godine u Hrvatsku uložiti po 400-500 milijuna eura godišnje . Prema riječima potpredsjednika banke Matthiasa Kollatz-Ahnena, novac je namijenjen potpori malih i srednjih poduzeća, te sektorima infrastrukture i zaštite okoliša, s namjerom da se Hrvatska što bolje pripremi za ulazak u EU.

Kada je riječ o infrastrukturi, Kollatz-Ahnen izdvaja transeuropski projekt 5C koji će Budimpešu, preko Hrvatske i Sarajeva, povezivati s obalom. Istodobno, EIB-u nije u planu financiranje Pelješkog mosta , projekta koji se svojedobno navodio kao važan za pristupanje EU i funkcioniranje schengenske granice, pri čemu se kao investitor se navodila i ta europska institucija.

Taj se projekt, pojašnjava potpredsjednik banke, ne uklapa u dugoročnu viziju EU koju određuje održivost nekog projekta, a ne rješavanje pitanja granice.

Hrvatska i BIH trebale bi riješiti problem putem nekog ugovora o regionalnoj suradnji. Kao i većina drugih međunarodnih financijskih institucija, EIB je značajno povećao razinu ulaganja u Hrvatsku posljednjih godina, otkad je izbila kriza. Na taj način dijelom su kompenzirali presušivanje privatnog kapitala. Pored toga, financirajući odabrane projekte nastoje Hrvatskoj osigurati što bolju pripremu za europsko tržište i korištenje novca iz strukturalnih fondova.

U 2010. godini EIB je u Hrvatsku uložio 511 milijuna eura, dvostruko više nego godinu ranije (260 milijuna eura). To su u pravilu dugoročni krediti uz povoljnje kamatne stope, a Kollatz-Ahnen ističe da će uvjeti i ubuduće biti povoljni. Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) je također značajno povećala razinu ulaganja.

Kako je nedavno kazala nova direktorica Ureda u Zagrebu Zsuzsanna Hargitai, u idućim godinama banka u Hrvatsku planira godišnje ulagati 250 do 300 milijuna godišnje. Usporedbe radi, u 2008. godini, uloženo je 100 milijuna eura u sedam projekata, da bi se taj iznos u idućoj godini povećao na 247 milijuna eura, a lani su ulaganja u 11 projekata dosegla čak 386 milijuna eura. Područja koja su EBRD-u od interesa su energetika, infrastruktura, zaštita okoliša, malo i srednje poduzetništvo, a naglasak je na regonalnim i prekograničnim projektima.

Nedavno je Vlada najavila i novi kredit Svjetske banke od 200 milijuna dolara. Namijenjen je podupiranju reformi, a primatni cilj mu je umanjiti potrebu za zaduživanjem na financisjkom tržištu. Od sredine 2010. do sredine 2011. godine (fiskalna godina) Svjetska banka je odobrila kredite ukupne vrijednosti 250 milijuna dolara. Godinu ranije, u kriznoj 2009/10, taj je iznos bio mnogo veći, 474 milijuna dolara, a u 2008/9 godini podržani su projekti vrijedni 245 milijuna dolara.