CIJENE U SIJEČNJU

Euro nije gurao rast inflacije: Cijene energije i hrane rasle su sporije, usluge znatno skuplje

HNB: Za konačnu ocjenu utjecaja eura na inflaciju treba čekati detaljne podatke za nekoliko idućih mjeseci

ilustracija

 Joško Šupić/Cropix

Val poskupljenja prilikom uvođenja eura upućivao je na zaključak da će inflacija u siječnju dosegnuti novi rekord, ali prva procjena pokazuje da se to nije dogodilo. U odnosu na isti mjesec prošle godine, potrošačke su cijene, kako pokazuju podaci DZS-a, uvećane za 12,7 posto, u prosincu su rasle po stopi od 13,1 posto, a u studenom 13,5 posto. Još prije desetak dana iz HNB-a su najavili da bi inflacija u siječnju mogla nastaviti započeti trend usporavanja unatoč prevladavajućem uvjerenju da je konverzija donijela velika i neopravdana poskupljenja.

"Blago usporavanje inflacije u siječnju na tragu je očekivanja HNB-a, utemeljenih na smanjenju cijena naftnih derivata i ocjenama usporavanja godišnjeg rasta cijena hrane izvedenim uz kretanja cijena u maloprodajnim lancima", objašnjavaju u HNB-u. Usporavanju inflacije, dodaju, pridonijelo je i pojeftinjenje sirovina na svjetskom tržištu, vidljivo od sredine prošle godine, kao i postupno otklanjanje preostalih uskih grla u opskrbnim lancima.

Slična iskustva

U svakom slučaju, smatraju u HNB-u, uvođenje eura moglo bi imati "razmjerno blag utjecaj na ukupnu inflaciju, što je na tragu iskustva drugih zemalja". Ipak, za konačnu ocjenu, dodaju, potrebno je pričekati detaljne podatke za siječanj i nekoliko idućih mjeseci. Pritom bi povišena inflacija i prije ulaska u europodručje mogla otežati "izoliranje utjecaja pojedinih činitelja inflacijskih pritisaka".

Sadašnji podaci upućuju na to da je, kao i u slučaju drugih zemalja, povećanje cijena nakon uvođenja eura najizraženije kod uslužnih djelatnosti. Prema podacima DZS-a, cijene usluga su na mjesečnoj razini u siječnju povećane 1,1 posto, a u godinu dana 9,3 posto. Ipak, vidljiva poskupljenja usluga, primjerice u kafićima i frizerskim salonima, nisu bila takva da bi nadjačala slabljenje inflacije u drugim sektorima, prije svega energije i hrane.

Kako navodi DZS, hrana, piće i duhan u siječnju su poskupjeli 15,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a na mjesečnoj razini 1,3 posto. Premda je usporedba otežana jer su u prosincu to bile dvije odvojene skupine (hrana i bezalkoholna pića rasli su 19 posto, a alkoholna pića i duhan 5,3 posto), upućuje na sporiji rast cijena.

Trend popuštanja

Među onima koji su iznenađeni usporavanjem inflacije je i Hrvatska udruga poslodavaca, u kojoj ističu: "Na općenitoj razini, spomenuti pad je snažniji u odnosu na naša očekivanja". Iako prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, kažu u HUP-u, "zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3 posto je prema našim izračunima znatno slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim".

Energija je, pak, na godišnjoj razini bila skuplja 13,8 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije 12,1 posto, a usluge 9,3 posto. U mjesec dana, pak, cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije pale su 2,1 posto, a energije 1 posto.

Usporavanje inflacije u siječnju, prema najnovijim anketnim podacima HNB-a, bilo je praćeno i smanjenjem percipirane i očekivane inflacije potrošača, koje je bilo široko rasprostranjeno u svim skupinama ispitanika, a vjerojatno je povezano s pojeftinjenjem naftnih derivata. Imajući u vidu naznake popuštanja inflacijskih pritisaka na globalnoj razini, sličan trend očekuje se i u Hrvatskoj.

Brza procjena

U HUP-u predviđaju da će prosječna godišnja inflacija iznositi 6,5 posto, a revidirali su je naniže sa 7,5 posto "zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata tijekom druge polovice godine".

Nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, Eurostat i DZS prvi su put objavili brzu procjenu inflacije u Hrvatskoj. Harmonizirani indeks (HISP), usporediva mjera inflacije sa zemljama EU, koji objavljuje Eurostat, pokazuje da je siječanjska inflacija u Hrvatskoj iznosila 12,5 posto nakon 12,7 posto u prosincu i 13 posto u studenom. Inflacija u eurozoni popustila je i treći mjesec zaredom; u siječnju je pala na 8,5 posto, zahvaljujući znatno blažem poskupljenju energije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 20:58