Aktualno EEA „Izvješće za 2020. — Kvaliteta zraka u Europi” pokazuje da je šest država članica 2018. premašilo granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5): Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska. Samo četiri europske zemlje — Estonija, Finska, Island i Irska — imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strožih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). U izvješću EEA navodi se da i dalje postoji razlika između zakonskih preporučenih gornjih granica kvalitete zraka u EU i preporučenih gornjih granica od strane SZO. To će pitanje Europska komisija rješavati ažuriranjem standarda EU u sklopu akcijskog plana za nultu stopu onečišćenja zraka, javlja Europska agencija za okoliš.

Nova analiza EEA temelji se na najnovijim službenim podatcima o kvaliteti zraka iz više od 4000 mjernih postaja širom Europe u 2018. godini.

Prema procjeni EEA, izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417 000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018. Oko 379 000 tih smrtnih slučajeva dogodilo se u EU-28, dok je 54 000 i 19 000 slučajeva prerane smrti uzrokovano dušikovim dioksidom (NO2) odnosno prizemnim ozonom (O3). (Ova se tri brojčana podatka procjenjuju zasebno i ne bi ih trebalo zbrajati da se izbjegne dvostruko obračunavanje).

Prema izvješću EEA smanjenje emisija na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini u ključnim sektorima kao i prateće politike dovele su do bolje kvalitete zraka širom Europe. Nakon 2000. emisije ključnih onečišćujućih tvari u zraku, uključujući dušikove okside (NOx), od prometa, značajno su se smanjile, usprkos većoj mobilnosti i povezanom povećanju emisija stakleničkih plinova u tom sektoru. Emisije onečišćujućih tvari u području opskrbe energijom također su značajno smanjene, dok je napredak u smanjenju emisija iz zgradarstva i poljoprivrede bio spor.

Zahvaljujući boljoj kvaliteti zraka, zbog zagađenja sitnim lebdećim česticama tijekom 2018. prerano je umrlo oko 60 000 ljudi manje nego 2009. Smanjenje smrtnosti zbog dušikovog dioksida još je značajnije jer se broj prerano umrlih smanjio za oko 54 % tijekom zadnjih deset godina. Kontinuirana provedba ekoloških i klimatskih politika širom Europe ključan je razlog za ta poboljšanja.

„Podatci EEA-a dokazuju da investiranje u bolju kvalitetu zraka predstavlja ulaganje u bolje zdravlje i veću produktivnost svih Europljana. Politike i aktivnosti u skladu s europskim ciljem nulte stope onečišćenja vode do dužeg i zdravijeg životnog vijeka te otpornijeg društva”, kaže izvršni direktor EEA, Hans Bruyninckx.

„Dobra je vijest da se kvaliteta zraka poboljšava zahvaljujući ekološkoj i klimatskoj politici koje provodimo. Međutim, ne možemo zanemariti ni negativne strane, odnosno činjenicu da je broj preranih smrti u Europi uslijed zagađenja još uvijek daleko previsok. U europskom zelenom planu postavili smo si ambiciozan cilj svođenja svih vrsta zagađenja na nultu razinu. Želimo li uspjeti i u potpunosti zaštititi zdravlje ljudi i okoliš, trebamo nastaviti smanjivati zagađenje zraka i svoje standarde kvalitete zraka više uskladiti s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tome ćemo posvetiti pozornost u svojm sljedećem Akcijskom planu”, rekao je povjerenik Sinkevičius.

Europska komisija nedavno je objavila plan djelovanja u sklopu akcijskog plana EU Cilj nulte stope onečišćenja, u okviru Europskog zelenog plana.