Europska unija daje 128 milijuna eura za 23 projekta vezana uz Covid, na tri rade Hrvati

U okviru reakcije na pandemiju koronavirusa Europska komisija pružit će potporu za 23 nova istraživačka projekta vezana za Covid-19 u iznosu od 128 milijuna eura, a na tri projekta sudjeluju i hrvatski znanstvenici.

Riječ je o ukupno 23 odabrana projekta u kojima sudjeluje 347 znanstvenih timova iz 40 zemalja, uključujući 34 sudionika iz 16 zemalja izvan EU. Jedan od tih projekata je i SHARE Covid, odnosno istraživanje socijalnih, zdravstvenih i ekonomskih učinaka Covida-19 na osobe starije od 50 godina, a na kojem su sudjelovali i naši znanstvenici.

Partner u projektu je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a radni paket posvećen kvaliteti zdravstvene zaštite vodi dr. Šime Smolić. Glavni cilj ovog projekta je razumjeti neplanirane posljedice pandemije i osmisliti poboljšane zdravstvene, ekonomske i socijalne politike.

U sklopu osmog vala studije SHARE i prilagođenog upitnika “Share Covid-19” anketirano je oko 55.000 osoba u 26 članica EU, Izraelu i Švicarskoj, a u Hrvatskoj njih 2250, i to putem telefona.

Telefonski upitnik

Sredstva iz projekta Share Covid iskoristit će se, govori Smolić, i za provedbu još jednog telefonskog intervjua na proljeće 2021. godine.

- Morali smo se prilagoditi pandemiji, pa smo anketiranje proveli putem telefonskog upitnika. Intervju ‘uživo’ traje oko 60 minuta, dok je ovaj telefonski skraćen na dvadesetak minuta - kaže Smolić te dodaje da bi do kraja rujna trebali imati prve rezultate analize istraživanja.

- Konkretno, u ovom projektu pratimo kako se ljudi stariji od 50 godina nose sa posljedicama lockdowna i na koji način će se to na njih odraziti, odnosno kakve će posljedice imati ta kriza. Kasnije ćemo te podatke, među ostalim, moći usporediti s istraživanjima krize iz 2008. godine, jer smo i tada anketirali te iste ljude, pa su podaci usporedivi - kaže Smolić.

U upitniku su se našla pitanja poput onih - “jeste li radili od kuće?”, “jesu li vam bili odgođeni zdravstveni pregledi?” i slična.

Drugi projekt na kojem je vidljivo da sudjeluju naši znanstvenici je potpuno novi projekt Envision, a u nazivu projekta stoji da se radi o inteligentnom digitalnom nadzoru pacijenata oboljelih od Covida-19 u realnom vremenu koji olakšava odlučivanje u jedinicama intenzivne skrbi.

Nositelj tog projekta je njemački Johann Wolfgang Goethe-Universität iz Frankfurta, a na projektu sudjeluje 21 partner. Treći projekt u kojem se pojavljuje Hrvatska zove se unCoVer, a provodi se u suradnji 29 europskih partnera i nositelj projekta je Institute of Tropical Medicine.

Ta sredstva, dodijeljena iz EU-ova programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020., dio su inicijative za globalni odgovor na koronavirus u vrijednosti od 1,4 milijarde eura koju je pokrenula predsjednica Ursula von der Leyen u svibnju 2020.

Financijska sredstva omogućit će, naime, znanstvenicima da pomognu u obuzdavanju pandemije i njezinih posljedica jačanjem sposobnosti industrije da proizvede i upotrijebi već dostupna rješenja, razvijanjem medicinskih tehnologija i digitalnih alata, boljim uvidom u bihevioralne i socioekonomske učinke pandemije i proučavanjem velikih grupa pacijenata (kohortne studije) širom Europe.

Brza reakcija

- Hitna sredstva iz programa Obzor 2020. omogućit će da znanstvenici brzo razviju rješenja u suradnji s pacijentima, zdravstvenim djelatnicima, bolnicama, lokalnim zajednicama i poduzećima. Rezultati će nam pomoći da se bolje nosimo s pandemijom koronavirusa i postignemo veću stopu preživljavanja.

Ohrabruje što se znanstvena zajednica pokrenula tako brzo i u velikom broju - izjavila je Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade.

Na to je Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, dodao kako je odaziv na ovaj poziv bio izvanredan.

- Pojavilo se mnoštvo novih ideja za suzbijanje koronavirusa, uključujući i nova digitalna rješenja za zaštitu zdravlja. Digitalna rješenja i digitalne tehnologije pomogli su nam da ostanemo povezani i komuniciramo tijekom razdoblja ograničenja kretanja.

One će i dugoročno ostati jedan od bitnih alata u reakciji na pandemiju i doprinijeti stabilnosti svih sustava društva. Komisija trenutno pregovara o ugovorima za dodjelu bespovratnih sredstava s odabranim korisnicima - kazao je Breton, povjerenik za unutarnje tržište.