Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je, na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, zapalio svijeće na gradskom groblju Mirogoj istaknuvši da je nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava, njihovo znanstveno istraživanje te dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja minimum demokratskog identiteta Hrvatske.
"Nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava, njihovo znanstveno istraživanje te dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja minimum je demokratskog identiteta Hrvatske. Adekvatno suočavanje s prošlošću, koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, nužno je za usredotočeno sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti", rekao je Plenković koji je na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima na Mirogoju bio u pratnji potpredsjednice Vlade Marije Pejčinović Burić, potpredsjednika Vlade Predraga Štromara i ministra branitelja Tome Medveda.
Kao dio politike njegovanja kulture povijesnog sjećanja, predsjednik Vlade Plenković odao je počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.
Slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglasio je 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Republici Hrvatskoj. Totalitarni i autoritarni režimi su u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te progona i likvidacije političkih neistomišljenika. Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se nažalost i danas.
Povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, ministar pravosuđa Bošnjaković sudjeluje na memorijalnoj konferenciji žrtvama totalitarnih sustava u Tallinnu u Estoniji, a izaslanici predsjednika Vlade i Hrvatskog sabora položit će vijence i u Macelju i na Golom Otoku.
Sjećanje radi zdrave stvarnosti
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježio je na svom Facebook profilu i ministar državne imovine Goran Marić. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
'Europa kao povijest, kao duhovnost, kao komprimat društvenih i demokratskih iskustava, usustavila je dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima, fašizma, nacizma i komunizma. Dobro je da je ta kreativna Europa, imala snage, ideje i smisla utemeljiti dan posvećen sjećanju nevino stradalih od totalitarizama dvadesetog stoljeća. Ta je činjenica državama, članicama EU, naročito onima koje su proživjele pola stoljeće pod teretom zla komunističkog sustava, omogućila satisfakciju za sva iskustva poniženja i obespravljenosti. Stoga je dragocjeno da ovakav dan postoji upravo radi država, među koje spada i naša Hrvatska, koje su trpjele zlodjela fašizma i nacizma, ali koje su i nakon njegova sloma, dugo ostale pod teretom zala komunističkog režima.
Sreća je da je jedan, nacizam, u svojoj pogubnoj naravi trajao kraće i bio tek ratna pojava. A drugi, komunizam, koji je kao mirnodopski, trajao gotovo pola stoljeća. A najgore je, i nedopustivo, da smo i danas, ove 2018. previše u totalitarnoj prošlosti i to onoj komunističkoj. Naravno, nije to u institucionalnom smislu, ali po recidivizmu, po tragovima, čestom eksplicitnom apologijom, veličanju ... osjetimo njegov zadah u Hrvatskoj.
Osjeća se da mnogima nedostaje njihovo jednoumlje, kao matica i matrica. Da im nedostaje prostor u kojemu ideje, misli, djela… nisu imale konkurenciju, da im nedostaje svijet bez rizika, bez tržišta …
No, unatoč svim ovisnostima, Hrvatsku vidim kao zemlju koja je, i koja treba ostati velikodušna, obazriva, suosjećajna, susretljiva i sretna sredina, zemlja, društvo. Da obnavlja i čuva sjećanje na žrtve totalitarnih režima. Ali iznad svega da živi zdravu i stvaralačku stvarnost. I da je takvu prate ozbiljni zakoni i pouzdani legitimitet svake njezine aktivnosti. Samo takva Hrvatska može i mora pokazati svoj doseg, svoju djelatnost, učinkovitost … I biti zemlja budućnosti …', napisao je Marić na Facebooku.