POMAMA ZA FAKULTETOM

Europski rekord: Imamo čak 161 studijski program za ekonomiste!

Usporedbe radi, u Hrvatskoj postoje samo dva studija arhitekture, po četiri farmacije i medicine te 22 studijska programa elektrotehnike
Zagreb, 070709.Jutros u 9 sati na Pravnom fakultetu u Zagrebu odrzani su prijemni ispiti.Foto: Neja Markicevic / Cropix
 Neja Markičević / CROPIX

ZAGREB - U Hrvatskoj svaki peti student studira ekonomiju, a po broju studijskih programa iz tog područja vjerojatno smo rekorderi u Europi. Imamo ih čak 161! Usporedbe radi, imamo samo dva studija arhitekture, po četiri farmacije i medicine te 22 studijska programa elektrotehnike.

Jesu li mladi u Hrvatskoj doista tako ludi za ekonomijom ili je za takvu sliku više kriva ponuda od potražnje? Odgovor je negdje između. Točno je da je među mladima i dalje mnogo onih koji žele studirati ekonomiju, no broj je upisnih mjesta koja im se nude napuhan, pa je za situaciju u kojoj je na burzi trenutačno čak 5730 nezaposlenih diplomiranih ekonomista uvelike odgovorna i upisna politika.

Privatne institucije

Lani su se, primjerice, na studije ekonomije mogla upisati 10.682 kandidata, a kvota je u ljetnom roku bila popunjena samo 57 posto. Većina mjesta koja su ostala za jesenski upisni rok bila su, istina, ona uz plaćanje, no sve je u zemlji iznenadio podatak da je, primjerice, na splitskom Ekonomskom fakultetu ostalo 11 mjesta na studiju ekonomije, a na zagrebačkom 29 na studiju poslovne ekonomije.

Od 120 visokoškolskih institucija trećina je privatna, mahom iz područja ekonomije. Svakom je privatniku bilo kudikamo jeftinije otvoriti studij ekonomije nego, primjerice, medicine ili arhitekture. Država je tu uvijek bila široke ruke. Ništa skromnijih apetita nisu bili ni javni fakulteti. Dislocirani studiji ekonomije počeli su nicati kao gljive poslije kiše. U malom Bjelovaru tako danas studije ekonomije održavaju zagrebački i riječki ekonomski fakultet. Profesori osječkog Ekonomskog fakulteta putuju u Varaždin, a splitskog u Opuzen.

Reakreditacija studija

Velik bi se dio tih studija mogao ove godine zatvoriti. Dijelom zato što on više nije isplativ samim institucijama, a dijelom zbog postupka reakreditacije koji je upravo započeo. A prvi su na tapeti upravo studiji ekonomije.

Prof. dr. Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko školstvo, kaže kako je jedan od glavnih razloga zašto je reakreditacija startala upravo s ekonomskim studijima taj što oni nisu bili prošli postupak vrednovanja od strane Nacionalnog vijeća. Drugi su razlog, kaže prof. Havranek, problemi koji su se pojavili u tom području, a manifestirali su se u čitavom nizu koruptivnih afera, od akcije Indeks do Ljetne škole.

- Treći je razlog velik broj privatnih institucija u tom području. Sada ćemo vidjeti ispunjavaju li oni uvjete. Neki se moraju pripremiti na to da će biti i zatvoreni - rekla je prof. Havranek.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 09:54