PRAVNA BITKA

EUROPSKI SUD PRIHVATIO SLOVENSKU ŽALBU Konačna odluka o Ljubljanskoj banci tek za dvije godine?

Prošlogodišnjom prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, Slovenija je proglašena odgovornom za deviznu štednju Ljubljanske banke u Sarajevu
 Arhiva CROPIX

STRASBOURG - Europski sud za ljudska prava u Strasborugu objavio je danas da je uzeo u razmatranje žalbu Slovenije na prvostupanjsku presudu toga suda donesenu 6. studenog 2012. godine kojom je Slovenija proglašena odgovornom za staru deviznu štednju štediša Ljubljanske banke Sarajevo.

Spomenuta odluka znači da će o sporu dvoje državljana BIH, Emine Ališić i Aziza Sadžaka protiv Ljubljanske banke ponovo odlučivati veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava kojeg čini 17 sudaca.

Prošlogodišnjom prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava, Slovenija je proglašena odgovornom za deviznu štednju Ljubljanske banke u Sarajevu. Njome je Sloveniji naloženo da u roku od šest mjeseci od od presude prihvati sistemske mjere za isplatu stare devizne štednje tužiteljima Emini Ališić i Azizu Sadžaku, ali i štednje 8000 ostalih štediša Ljubljanske banke u BiH. Sloveniji je tom presudom naloženo da bosansko-hercegovačke štediše Ljubljanske banke isplati na isti način na kojeg su tijekom devedesetih isplaćene slovenske štediše Ljubljanske banke.

Nepravomoćnom presudom u slučaju Ališić i Sadžak utvrđeno je da je Slovenija na isti način odgovorna i za dug hrvatskih, srbijanskih i makedonskih štediša Ljubljanske banke. BiH državljani Emina Ališić i Aziz Sadžak, na privremenom su radu u Njemačkoj, a pred sudom u Strazobourgu zastupa ih njemački odvjetnik Peter Mattil.

Prošlogodišnja prvostupanjska presuda Europskog suda za ljudska prava koja ide u korist tisućama štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije, izazvala je žestoko negodovanje slovenske vlade, pa je Slovenija u propisanom tromjesečnom roku na nju uložila žalbu.

Slovenska je vlada, sasvim očekivano, danas bila zadovoljna viješću da je Europski sud uzeo u razmatranje njihovu žalbu. U priopćenju slovenskog Ministarstva vanjskih poslova stoji: "Ocjenjujemo da je tako potvrđeno naše stajalište da je prvostupanjska presuda sadržavala ozbiljne pravne i činjenične manjkavosti".

No je li prvostupanjska presuda koja je napokon pružila nadu štedišama Ljubljanske banke doista sadržavala pravne i činjenične manjkavosti utvrđivat će 17 sudaca Europskog suda za ljudska prava u drugostupanjskom postupku, a očekuje se da bi Veliko vijeće toga suda pravomoćno u tome sporu moglo presuditi unutar dvije godine.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova danas je još jednom ponovilo svoj poznati stav da je staru deviznu štednju jamčila bivša federacija, te da je shodno tome, dug štediša Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje. Iz slovenske reakcije jasno je da će slovenska strana pred sudom u Strazoborgu koristiti i nedavni ugovor Hrvatke i Slovenije o rješavanju prenesene štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke kroz sukcesiju.

U reakciji slovenskog ministarstva vanjskih poslova stoji kako Slovenija očekuje da Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava pri donošenju pravomoćne presude uzme u obzir i nedavni memorandum slovenske i hrvatske vlade o pitanju bivše Ljubljanske banke Zagreb. "Taj dogovor jasno određuje da je jedini pravni okvir za rješavanje problematike starih deviznih depozita sporazum o sukcesiji", stoji u priopćenju slovenskog ministarstva.

Spor koji su protiv ljubljanske banke pred Europskim sudom za ljudskog prava pokrenuli državljani BIH bitan je i za hrvatske štediše Ljubljanske banke koje početkom devedesetih nisu prenijele svoju štednju ne neku od hrvatskih banaka. Prema podacima Hrvatske narodne banke, neprenesena štednja hrvatskih građana iznosi oko 160 milijuna eura glavnice, a koliki je ukupni dug nakon što se glavnici pribroje i kamate, ovisi o odredbama svakog pojedinog ugovora , odnosno o valuti u kojoj se štedjelo te visini kamatne stope.

Potvrdi li veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava prvostupanjsku presudu, šediše Lubljanske banke moći će svoj novac tražiti izravno od Vlade Slovenije, a ako ih ona ne pristane isplatiti, povrat štednje mogu izboriti kroz pojedinačne sudske postupke pred nacionalnim sudovima. Sudovi država članica Vijeća Europe, među kojima su i države nastale na prostoru bivše Jugoslavije, dužni su poštivati pravomoćne presude Europskog suda za ljudska prava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:56