Europski sud za ljudska prava donio tri presude protiv Hrvatske zbog prava na pošteno suđenje

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je tri presude protiv Hrvatske zbog povrede prava na pošteno suđenje, od čega dvije zbog postupaka pred Ustavnim sudom koji je u jednom slučaju sudio više od četiri godine, a u drugom nije razmotrio sve žalbe uložene na odluku Državnog sudbenog vijeća (DSV).

Riječ je o odluci kojom je DSV razriješio općinskog suca iz Krapine jer je povrijedio sudačku dužnost kada se pijan za volanom posvađao s policajcima.

No, sud u Strasbourgu je utvrdio da je sucu povrijeđeno pravo na pošteno suđenje stoga što Ustavni sud nije odlučio o sve tri žalbe koje je podnio protiv odluke o razrješenju.

ESLJP je utvrdio da prva žalba nije bila uključena u spis predmeta te stoga niti razmatrana, iako se, suprotno navodima tužene države, nije radilo o žalbi identičnog sadržaja s njegovom trećom žalbom, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

Razriješenom sucu dosuđeno je 4000 eura na ime nematerijalne štete i 1665 eura troškova.

U drugoj presudi sud u Strasbourgu je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo na pošteno suđenje jer mu je postupak pred Ustavnim sudom trajao prekomjernih 4 godine, 3 mjeseca i 9 dana. Tim više što „nije bilo nikakvih posebnih okolnosti koje bi opravdale odgodu u donošenju odluke”.

Sud je utvrdio povredu prava na pošteno suđenje jer obrani tijekom postupka pred drugostupanjskim i trećestupanjskim sudom nije bio dostavljen podnesak Državnog odvjetništva te jer podnositelj zahtjeva, unatoč traženju, nije bio pozvan na sjednice vijeća Vrhovnog suda.

Na ime nematerijalne štete dosuđen mu je iznos od 3500 eura te još 2845 eura na ime troškova.

U predmetu Šaponja i Karaula protiv Hrvatske oba podnositelja su prigovarali zbog povrede prava na pošteno suđenje jer nisu bili pozvani na sjednice žalbenih vijeća u kojima su bili optuženi.

Europski sud je primijetio da su podnositelji u svojim žalbama činjenično i pravno osporavali osuđujuće presude i kazne te su zatražili prisustvovanje na sjednicama žalbenih vijeća, ali su viši sudovi održali sjednice u njihovoj odsutnosti.

„Uzimajući u obzir dobro utvrđenu praksu i ranija razmatranja u predmetima iste materije... sud je utvrdio da je došlo do povrede prava na pošteno suđenje u odnosu na oba podnositelja, jer Vrhovni sud i Županijski sud u Bjelovaru nisu podnositeljima omogućili prisustvo na sjednicama.

Obojici je dosuđeno po 1500 eura za nematerijalnu štetu te 1690 eura za troškove postupka u prvom slučaju i 2845 eura u drugom.