Evo koliko će se ove godine ukupno isplatiti za plaće u zdravstvu, povećani su i ukupni limiti bolnica

Ovih dana sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj zaposlenicima su isplatile uvećane plaće, pa je i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZO) morao povećati novčane transfere, bolnicama, domovima zdravlja te privatnicima koji rade u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (obiteljski liječnici, pedijatri, ginekolozi...), kao i hitnoj medicinskoj pomoći, i to za 25,311.753 eura, ili oko prosječno 15 posto više negoli prije mjesec dana, točnije za plaće za veljaču. To znači da će se godišnje za plaće u zdravstvu nakon ovog povećanja trošiti 2,086 milijardi eura (do sad 1,850 milijardi eura).

Naime, za isplatu plaća u ožujku ukupni limiti svih hrvatskih bolnica iznosili su 154,985.320 eura, a za travanj 173,883.559 eura. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti povećane su glavarine, i to s 29,753.662 eura na 33,887.346 eura. Hitnoj pomoći HZZO je povećao primanja s 14,100.723 na 16,380.553 eura. O tome da su izdaci za plaće u bolnicama značajno povećani ugovore podaci iz pet najvećih hrvatskih bolnica, a najveće povećanje bilo je u KBC-u Rijeka, čak 24 posto.

"Trošak za plaće za veljaču bio nam je 8,840.000 eura, a za ožujak, za koji je isplata bila prije nekoliko dana, 11,000.000 eura", kaže prof.dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka.

U KBC-u Split trošak za plaće povećan je 22 posto, odnosno s 10,801.346 na 13,188.517 eura. Rasli su, i to za 21 posto, izdaci za plaće u KBC-u Zagreb, i to s 15,500.000 na 18,700.000 eura. Drugi prema veličini KBC, onaj Sestre milosrdnice, imao je veći trošak za plaće zaposlenih od18 posto, ili s 10,500.000 na 13,000.000 kuna mjesečno.

"Naše povećanje izdataka za plaće iznosilo je na mjesečnoj razini 12 posto. U travnju smo isplatiti 7,485.267, a u ožujku 6,148.736 eura", kaže prof.dr. Ivica Lukšić, ravnatelj KB-a Dubrava.

No, premda je HZZO u zakonskim okvirima povećao prihode zdravstvenih ustanova zbog povećanja plaća, iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) stiže upozorenje da bi trenutačni način određivanja cijena usluga, a onda i prihoda "koji su nepravedni", mogao dovesti do pada kvalitete i nedostupnosti zdravstvene skrbi. Naglašavaju da se to poglavito odnosi na domove zdravlja koji imaju ključnu ulogu u pružanju osnovne zdravstvene skrbi građanima, osobito u ruralnim područjima, gdje su često jedina dostupna zdravstvena ustanova.

"Premda je HZZO povećao limite, to nije dovoljno za pokrivanje dodatnih troškova domova zdravlja, proizašlih iz povećanja plaća od ožujka. Naime, standardni tim primarne zdravstvene zaštite na plaće je uvijek trošio 65 do 70 posto, ili dvije trećine prihoda, a u travnju se dogodilo da na plaće odlazi 85 do 95 posto prihoda standardnog tima", kažu u UPUZ-u.

Ističu da je to rezultat jednostranog podizanja limita od HZZO-a i povećanja plaća u travnju. Dogodilo se zato da je pojedinim domovima zdravlja ostalo samo 10 posto prihoda za pokrivanje troškova za lijekove, sanitetski materijal, režije ili čišćenje. To je razlog što UPUZ traži hitno korigiranje cijena usluga i postupaka, poglavito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, s obzirom na to da joj nedostaje čak do 20 posto prihoda.

Dodatni problem, sasvim sigurno, za PZZ proizlazi iz činjenice da je velik broj ordinacija privatiziran, odnosno nisu u sastavu domova zdravlja, kojima ostaju ambulante s malim brojem pacijenta, a onda i s manjim prihodima od glavarina. Istodobno, domovi zdravlja obvezni su "pružati punu zdravstvenu zaštitu na svojem području" premda nemaju alata da to i provedu. Naime, sve dosadašnje zdravstvene reforme samo su dodatno osiromašile upravo primarnu zdravstvenu zaštitu privatizacijom djelatnosti koja nije rezultirala očekivanom kvalitetom.

U UPUZ-u napominju da postoji i problem s određivanjem cijene usluga u zdravstvu, što je u potpunosti prepušteno HZZO-u. Traže da i oni koji zastupaju najveći broj zdravstvenih ustanova sudjeluju u procesu određivanja cijena.

"Pregovori o cijenama trebali bi se ponavljati svake godine za sve dijagnostičko-terapijske postupke. Toj je inicijativi, prema uzoru na model u susjednoj Sloveniji, cilj osigurati jednakopravni položaj obje strane u ugovornim odnosima vezanim za pružanje zdravstvene zaštite", naglašavaju u UPUZ-u.