Evo od čega hrvatski građani najviše strahuju, a što ih najviše ljuti: Ovo su pitanja koja su najčešće slali u Sabor

Hrvatski građani obraćaju se Hrvatskom saboru zbog raznih tema, no posljednjih mjeseci u njihovu su fokusu rat u Ukrajini i bojazan da će im zbog međunarodnih zbivanja standard biti sve niži.

Podatak je to saborske Službe za građane kojoj se od siječnja do lipnja ove godine obratilo 672 građana, 30-ak više nego u istom lanjskom razdoblju.

Uzmu li se u obzir neradni dani u tom razdoblju, proistječe da se Saboru svakog radnog dana, u prosjeku, obraća petero građana.

Njihova se obraćanja mogu razvrstati u dvije kategorije: upiti te komentari, žalbe, prijedlozi i sugestije.

"Posljednjih nekoliko mjeseci tema koja dominira je rat u Ukrajini i bojazan građana da će im standard posredstvom međunarodnih zbivanja biti sve teži zbog porasta cijena, inflacije...“, odgovorili su iz Službe na Hinin upit što su ih građani najčešće pitali.

Koronavirus, dnevno-političke teme

Služba navodi i kako su im se građani „primarno“ obraćali zbog pandemije koronavirusa, koja je s proljećem popustila pa su i u Saboru ukinute epidemiološke mjere uvedene u ožujku 2020.

Građani su se javljali s raznim komentarima, ponajviše ‘za‘ i ‘protiv‘ cijepljenja, ‘za‘ i ‘protiv‘ covid potvrda i općenito komentarima vezanim uz mjere koje je donosio Nacionalni stožer civilne zaštite.

Kao i proteklih godina, nezaobilazne su bile razne dnevno-političke teme, kao i upiti i komentari o socijalnim i statusnim pitanja.

Građani su se, primjerice, zanimali za mogućnost dobivanja hrvatskog državljanstva, ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu i sl.

Građane ljuti kad se prekida prijenos saborske sjednice

I ove ih je godine ljutilo što nisu mogli neometano pratiti saborske sjednice na javnoj televiziji, odnosno HTV 4.

Često su se javljali s tom pritužbom, jer je prijenos sjednice prekidan drugim informativnim sadržajima, posebice učestalim prijenosom ratnih zbivanja u Ukrajini i sl., odgovorili su Hini iz saborske Službe za građane koja svakodnevno komunicira sa građanima, najviše telefonom i elektroničkom poštom.