'FAUST VRANČIĆ' NA PRVOJ LINIJI Titov brod branit će Jadran od curenja nafte i plina iz bušotina

Čuvanje hrvatskog Jadrana od ekoloških katastrofa ne čine samo deklaracije i želje, nego i konkretni zaštitni instrumenti.

Hoćemo li prva bušenja u jadranskom podmorju u potrazi za naftnom i plinom, koja se očekuju 2018. godine, dočekati spremni pred opasnostima od ekoloških katastrofa? Odgovor je potvrdan jer su upravo u tijeku “papirnate” pripreme da kapitalni brod Obalne straže “Faust Vrančić” dobije modularnu opremu za sprječavanje zagađenja na otvorenome moru, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o opremi koja sadrži, među ostalim, separatore, plutajuće brane i posebne tankove za otpadne vode, koji bi se ugradili u krmenom dijelu broda. Projekt je vrijedan oko tri milijuna eura. “Faust” bi tako trebao doživjeti drugu mladost i postati pravi čuvar Jadrana. “Faust” je izgrađen 1976. godine u brodogradilištu “Tito” u Beogradu, koje danas nosi ime matičnoga grada.

Kako nam objašnjava David Radas iz Odjela za odnose s javnošću Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, adaptacija broda “Faust Vrančić” uključena je u akcije suzbijanja onečišćenja Jadranskog mora, a što će se financirati iz EU-ovih strukturnih fondova.

– Radi realizacije te mjere, kao i drugih mjera sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja iz strukturnih fondova, Ministarstvo pomorstva iz istih je izvora osiguralo sredstva za izradu procjene rizika, studije opravdanosti čije se ugovaranje očekuje polovinom ove godine.

Tom će se studijom, kao jedno od mogućih rješenja razvoja javnih usluga prevencije i suzbijanja onečišćenja mora, obuhvatiti i opremanje broda “Faust Vrančić” uređajima i opremom adekvatnom za provođenje postupaka suzbijanja onečišćenja.

No, studija će također definirati i potrebe za cjelovitim sustavnim rješenjima u segmentu zaštite morskog okoliša – rekao nam je Radas iz Ministarstva pomorstva, dodavši da ako se ove godine ugovori studija opravdanosti, već tijekom 2016. “Faust Vrančić” bi plovio s opremom za čuvanje Jadrana od naftnih zagađenja.

Opremanje ovog broda pravi je potez jer može po svim vremenskim uvjetima isploviti na otvoreno more i spriječiti zagađenje. Još je bivši državni tajnik MORH-a Mate Raboteg svojedobno izjavio kako nema boljeg broda od “Vrančića” za spasilačke akcije na moru.

U Vladinim kuloarima sve donedavno se šuškalo o eventualnom angažmanu nekog broda na Malti koji bismo plaćali da dežura pa bi, u slučaju da se dogodi neka ekološka havarija na jednoj od bušotina, isplovio prema Jadranu (!?). S “Faustom” u akciji takve su i slične kombinacije otpale.

Također, mnogi očekuju kako će Ministarstvo obrane konačno otkupiti revolucionarni informatički program razvijen na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Kako smo već pisali, riječ je o programskoj podršci koja može povezati podatke civilnih i vojnih radara te sustava nadzora plovidbe u jedinstvenu sliku, uz golem broj pratećih nautičkih, hidrografskih, infrastrukturnih, ekološko-sigurnosnih, meteoroloških i satelitskih podataka koji u slučaju havarije na moru automatski pružaju opcije kako najbrže intervenirati kod, primjerice, spašavanja ljudi ili izlijevanja nafte.

Konkretnije rečeno, ako se negdje na Jadranu pojavi naftna mrlja, računalni sustav na temelju parametara vjetra i morskih struja predviđa rutu kretanja mrlje i određuje veličinu brane koju treba postaviti na moru.

Kako doznajemo, ministar obrane Ante Kotromanović prepoznao je važnost splitskog programa za sigurnost Jadrana i za njegovu je žurnu primjenu. Programom su jako zadovoljni u HRM-u i Obalnoj straži, čija je grupa časnika već prošla probnu obuku na sustavu, piše Slobodna Dalmacija.