PRIJEDLOG ZAKONA

Feministice o povećanju kazni prostitutkama: ‘Skandalozno je i sramotno, trebalo bi uvesti švedski model‘

Umjesto ukidanja kažnjavanja seksualnih radnika, MUP je predložio novi zakon kojim se za njih propisuju još strože novčane sankcije

Davor Božinović

 Damir Krajač/Cropix

Prijedlog MUP-a da se predloženim izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ne ukine odredba o kažnjavanju "odavanja prostituciji", nego da se dodatno povećaju novčane kazne za seksualne radnice i radnike, u udrugama za ljudska i ženska prava smatraju skandaloznim i sramotnim.

Podsjetimo, Hrvatska je jedina zemlja u EU koja kažnjava osobe koje prodaju seksualne usluge, a da kupci tih usluga nisu ni u kakvom kažnjivom djelu, osim ako osoba od kojih ih kupuju nije evidentno maloljetna ili žrtva trgovanja ljudima. Kazne za seksualne radnice kreću se od 20 do 100 eura ili do 30 dana zatvora, a novčane će kazne, kako je potvrdio MUP, uskoro biti višestruko povećane.

Švedski model

- To je apsolutno neprihvatljivo i pokazuje da zakonodavac i dalje uporno odbija vidjeti ono što je svima ostalima u EU jasno: da je sama prostitucija u pravilu nasilje nad ženama, koje čine golemu većinu među seksualnim radnicima, te da je ovakav model regulacije također oblik nasilja jer žene ostavlja nezaštićene i u nemogućnosti da zatraže pomoć policije da se ne bi i same izložile progonu - upozorava Mirjana Kučer iz udruge Domine.

Stajalište Ženske mreže, ističe, jasno je i poklapa se sa službenim stajalištem Europskog ženskog lobija: uvođenje tzv. švedskog modela u kojem se kažnjavaju samo klijenti - ne i osobe u prostituciji. Feminističke se udruge također protive potpunoj legalizaciji i zakonskom uređenju prostitucije kao rada jer ona to, kažu, nije: prostitucija nosi stigmu kakvu ni jedan drugi oblik rada ne nosi, a legalni bordeli, pokazalo se, nerijetko služe kao paravan za trgovanje ljudima i organizirani kriminal.

Bez sustava podrške

- Zbog toga neke države, poput Njemačke, odustaju od tog modela. No kod nas je nužno hitno prestati s kažnjavanjem žena, a onda možemo raspravljati o drugim mogućnostima - istaknula je M. Kučer. Psihologinja Maja Mamula upozorava da Hrvatska nema nikakve sustave podrške ni izlazne strategije za žene koje žele izaći iz prostitucije, iako je poznato da ih 80 posto boluje od PTSP-a.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da na međunarodnoj razini postoji suglasnost da se osobe koje prodaju seksualne usluge ne bi trebale kažnjavati, a radna tijela UN-a još su 2016. preporučila da se prostitucija dekriminalizira. No, kaže, Hrvatska ih i dalje sankcionira i ne prepoznaje da je riječ o rodnom nasilju.

- Godinama se zauzimam za promjenu zakonodavnog okvira jer postojeći način nije usmjeren na zaštitu žrtava, nego dovodi do njihova svrstavanja u red s prekršiteljima zakona. Kontinuirano zagovaram švedski model kriminalizacije kupaca usluga i dekriminalizaciju osoba u prostituciji - ističe.

Ustavni sud još 2019. od Sabora zatražio da u roku od godine dana donese novi zakon

Ustavni sud još je početkom 2019. naložio Saboru da u godinu dana donese novi, osuvremenjeni Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, jer je postojeći još iz 1977. No Sabor se i ovaj put oglušio.

Takvu odluku Ustavni sud donio je ponajprije zbog zastarjelosti terminologije i kazni izrečenih u njemačkim markama. No, u izdvojenim mišljenjima suci Lovorka Kušan i Goran Selanec osvrnuli su se na "odavanje prostituciji" te upozorili da zakonodavac može izabrati hoće li prostituciju sankcionirati ili ju regulirati.

"Međutim, kad je izabrao zabraniti je, tada tu zabranu nije ustavno prihvatljivo propisati tako da se ona odnosi samo na osobu koja prima novac, a da primatelji budu oslobođeni odgovornosti", naglasili su. Europarlamentarac Predrag Matić za ovaj je tjedan zakazao sastanak s predstavnicama feminističkih udruga kako bi o ovom pitanju pokrenuo raspravu u Odboru za ženska prava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 08:00