FOTO: LJUDI U CRNOM KOD MJESTA KOMEMORACIJE ŽRTVAMA USTAŠA Protuprosvjed predvodio Joso Mraović

JADOVNO - Komemorativni skup "Dan sjećanja na Jadovno 1941." održan je danas u organizaciji Srpskog narodnog vijeća, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH (SABA RH), Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj i Koordinacije židovskih općina RH kod Šaranove jame u Jadovnom gdje su 1941. ustaše ubile brojne Srbe, Židove, Rome, pa i Hrvate, protivnike tzv. NDH.

Podno obnovljenog spomenika, koji je bio uništen 1991., vijence su položili izaslanik predsjednika Vlade i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, izaslanik hrvatskog predsjednika i zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, general pukovnik Dragutin Repinc, izaslanik Hrvatskog sabora i zastupnik Damir Mateljan, a u ime Vlade Republike Srbije vijenac je položio ministar rada Aleksandar Vulin. Vijece su položili i predstavnici veleposlanstava, kao i Romskog nacionalnog vijeća Veljko Kajtazi, Srpskog narodnog vijeća, SABA-a RH, Koordinacije židovskih općina i Ličko-senjske županije.

"U Jadovnom je početak spirale terora ustaškog režima. Ovdje su ubijani Srbi i Židovi samo zato što su Srbi i Židovi i Hrvati samo zato što se nisu slagali s politikom svojih ubojica", kazao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Damir Mateljan. Jadovno je, rekao je, preteča Jasenovca i drugih izljeva mržnje i terora brutalne ustaške diktature, ali i početak kraja njihove namjere da se prikažu kao tobožnji tvorci hrvatske državnosti. Podsjetivši na tadašnji snažan antifašistički otpor u Hrvatskoj, poručio je da vrijednosti antifašizma, kao što su tolerancija, mir i jednake mogućnosti za sve, treba živjeti i danas.

Srpski ministar Aleksandar Vulin rekao je kako Hrvatska i Srbija imaju različita stajališta o događajima iz novije povijesti, ali da se o Jadovnom ne mogu i ne smiju imati različita mišljenja.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) i saborski zastupnik Milorad Pupovac osvrnuo se na prosvjedni skup grupe hrvatskih branitelja protiv komemoracije žrtvama Jadovnog i ustvrdio da se zločini počinjeni od 1991. do 1995. koriste da bi se negirali zločini i stratišta te relativizirala ili izbjegla odgovornost ustaškog pokreta, ideologije i države. Kritizirao je i medije koji će i jedan i drugi skup u vijestima vjerojatno tretirati podjednako, što znači, kaže Pupovac, da se "još uvijek daje pravo građanstva skupovima koji relativiziraju ustaštvo".

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin također je kritizirao to što se ne kažnjavaju događaji i pojedinci koji šire rasnu, vjersku i nacionalnu mržnju i ističu nacističke i fašističke simbole te pozvao hrvastku javnost da osudi te negativne i štetne pojave.

Komemoracija u Jadovno i protuprosvjed u blizini

Ognjen Kraus, predsjednik Koordinacije židovskih općina RH, izrazio je žaljenje što iz godine u godinu uvijek iznova ukazuju na iste stvari. Oštro je kritizirao i ulogu lokalne vlasti u Splitu zbog podizanja spomenika IX. bojne HOS-a "Rafael vitez Boban" što smatra "prikrivenim podizanjem spomenika ustaškom časniku NDH", kao i nedavni doček haškog zatvorenika Darija Kordića na zagrebačkom aerodromu. Od državnih vlasti zaražio je da nastavi započeto uređenje Spomen- područja logora Gospić-Jadovno-Pag te da se vrati ploča razbijena na mjestu logora Slano na otoku Pagu.

Uz Šaranovu jamu su za pokojne pravoslavne i židovske vjernike održani pravoslavni i židovski vjerski obredi.

Srpsko narodno vijeće zatražilo je da se formira i ozakoni Javna ustanova za upravljanje Spomen-područjem logora Gospić-Jadovno-Pag.

"Ljudi u crnom": Protuprosvjed kod Spomen-križa vitezovima Velebitskog ustanka

JADOVNO - Prije tradicionalne komemoracije "Dan sjećanja na Jadovno 1941.", na kojoj sudjeluju visoka državna izaslanstva, prosvjedno okupljanje organizirali su predstavnici Zbora Udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi, Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Rijeke i Gospića (Bilaj) i Hrvatskog zbora i to nekoliko kilometara dalje, također u Jadovnom, na lokaciji Krč, kod Spomen-križa vitezovima Velebitskog ustanka – 1932.

Prosvjedni skup održao se pod motom "Pijetet žrtvama – Da! Manipulacija žrtvama – Stop!".

Milan Franić, dopredsjednik Zbora gardijskih brigada, Mile Biondić, predsjednik UHDDR Grada Rijeka i Joso Mraović, predsjednik UHDDR Gospić (Bilaj) u svojim su govorima isticali da je Brušanski ili Velebitski ustanak na žandarmerijsku stanicu Kraljevine Jugoslavije u Brušanima 1931. godine bio "prvi otpor veliko-srpskoj hegemoniji na tlu Hrvatske".

"Pod Križem, na mjestu gdje je 1932. godine poginuo Stjepan Devčić, želimo da se i to mjesto, kao i ostala grobišta Hrvata, obilježava 23. kolovoza kada je 'Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima’, jer su žrtve Velebitskog ustanka također žrtve totalitarnog režima", rekao je Biondić.

On Devčića smatra prvom žrtvom neriješenog hrvatskog pitanja u sklopu Kraljevine Jugoslavije, jer su, kaže Biondić, "Hrvati, pogotovo oni slobodoumni, živjeli u teškim uvjetima, što je bio razlog da su odgovorili Velebitskim ustankom, kojeg su organizirao Hrvatski borbeni revolucionarni pokret 'Ustaša'".

U noći sa 6. na 7. rujna 1932. grupa Ličana izvela je oružani napad na žandarmerijsku postaju u Brušanima, a Stjepan Devčić je poginuo u povlačenju i smrtno stradao na mjestu spomen križa, koji je postavljen 2010. godine.

Mile Biondić ističe također da je "slobodna Hrvatska stvorena tek u Domovinskom ratu, a nije nastala u antifašizmu" te da želi "da se svi velikosrpski mitovi, potpomognuti pojedincima iz našega naroda, stave pod jedan okvir, da se isprave povjesne krivotvorine".

Biondić je na pitanje Hine u vezi s čim prosvjeduju u odnosu na komemoraciju za žrtve u Šaranovoj jami odgovorio da oni smatraju da se brojevima manipulira, da je puno manje žrtava u Jadovnom, te je rekao: "Klanjamo se svakoj žrtvi, i zato smatramo da država treba osigurati novac da se istraže jame Jadovnog i da se utvrdi točan broj i istina".